Nakon što smo prošlog tjedna objavili kako je zbog nagomilanih gubitaka Komunalnog društva Čistoća usporena, odnosno praktički prekinuta usluga odvoza glomaznog otpada na zahtjev građana, iz Čistoće i Upravnog odjela za komunalni sustav Grada Rijeke na naš upit je potvrđeno kako su u ovoj godini značajno rasle količine, a s njima i troškovi zbrinjavanja ilegalno odbačenog glomaznog otpada na području grada, bili da je riječ o ilegalnim deponijima ili glomaznom otpadu odbačenom na ulice.

Prva “žrtva” enormnih gubitaka Čistoće. Građani: ‘Skoro je nemoguće dobiti kontejner za odvoz glomaznog otpada’

Stoga je opravdano upitati se koliko smisla ima mjera usporenog (u stvarnosti gotovo nepostojećeg) odvoza glomaznog otpada na zahtjev građana, koja je, potvrđeno je iz Čistoće i Upravnog odjela, posljedica gubitaka čiji bi iznos do kraja ove godine mogao premašiti četiri milijuna eura, kada paralelno rastu troškovi zbrinjavanja ilegalno odbačenog komunalnog otpada, koje u konačnici mora platiti Čistoća, odnosno svi korisnici usluga ovog komunalnog društva.

Sanacija deponija

Radnici Čistoće su, u prvih devet mjeseci ove godine, s riječkih ulica i drugih otvorenih prostora, prikupili 3.243,73 tone ilegalno odbačenog komunalnog otpada, što je rezultiralo troškovima Čistoće od 752,5 tisuća eura za zbrinjavanje, plus 29,2 tisuće eura za drobljenje tako prikupljenog komunalnog otpada, ukupno 781,7 tisuća eura. Pritom, iz Čistoće napominju da se navedeni troškovi odnose isključivo na zbrinjavanje i prethodnu obradu otpada za predaju na daljnje zbrinjavanje, a troškovi vozila i radnika nisu uključeni u prikazane iznose. Pored troškova Čistoće, iz proračuna Grada Rijeke je do 30. rujna ove godine potrošeno oko 200 tisuća eura, na odvoz ilegalno odbačenog otpada, sanaciju deponija i odvoz građevnog otpada.

Za usporedbu, iako Čistoća i inače već godinama troši astronomske iznose na prikupljanje ilegalno odbačenog glomaznog otpada, zahvaljujući neodgovornim građanima i tvrtkama, u cijeloj prošloj godini, u kojoj je prikupljanje glomaznog otpada na zahtjev još funkcioniralo, za zbrinjavanje glomaznog otpada Čistoća je potrošila 560,5 tisuća eura, uz 26,7 tisuća na drobljenje, što je gotovo 195 tisuća eura manje nego u prvih devet mjeseci ove godine.

Grad je, pritom, za cijelu prošlu godinu potrošio oko 310 tisuća eura.

Pritom valja naglasiti da su u ovoj godini, osim značajno veće količine ilegalno odbačenog glomaznog otpada, koja je u prvih devet mjeseci za 280 tona veća nego u cijeloj prošloj godini, rasli i troškovi zbrinjavanja, sa 189 eura po toni, na ovogodišnjih 232 eura po toni.

Obračun PDV-a

Kako je navedeno u odgovoru Čistoće, navedenim troškovima nisu pribrojeni i troškovi radnika i vozila koji su također rasli, s obzirom na povećanje plaća i drugih materijalnih troškova u Čistoći. Navedena razlika u troškovima zbrinjavanja ilegalno odbačenog glomaznog otpada zasigurno je još veća, posebno kada se na iznose obračuna i PDV. Isti su troškovi po toni prikupljenog ilegalno odbačenog glomaznog otpada rasli i u prethodne dvije godine.

U 2022. godini Čistoća je zbrinula 4.973 tone po cijeni od 111,49 eura po toni, što je iznosilo 554,46 tisuća eura, uz još 36,3 tisuće za trošak drobljenja po cijeni od 7,3 eura po toni, dok je godinu dana kasnije količina ilegalno odbačenog otpada značajno pala, na 2.846,7 tona, ali je cijena zbrinjavanja narasla za oko pedeset posto, na 158 eura po toni pa je ukupni trošak zbrinjavanja bio nešto niži od 450 tisuća eura, dok je za drobljenje, čija je cijena ostala ista potrošeno 20,7 tisuća eura. Troškovi Grada Rijeke u te su dvije godine bili značajno niži nego u ovoj i prošloj te su iznosili 49,5 tisuća eura u 2022. i 99,3 tisuće u 2023. godini.

Sve će opet platiti korisnici

Rastuće količine ilegalno odbačenog otpada na riječkim ulicama i javnim površinama u ovoj godini zasigurno su barem dijelom povezane s gotovo potpuno prekinutim pružanjem usluge odvoza ove vrste otpada građanima na njihov zahtjev. Iz Čistoće su, prošlog tjedna, objasnili kako građani i dalje mogu glomazni otpad sami dovesti i besplatno odložiti u nekom od reciklažnih dvorišta, no s obzirom na prethodne godine iskustva i brojne kampanje koje je upravo Čistoća pokretala kako bi se građani počeli odgovornije ponašati, i to u vrijeme dok je sustav funkcionirao, odgovornima u tvrtki moglo je ili trebalo biti jasno da će obustava usluge odvoza na zahtjev rezultirati većom količinom ilegalno odbačenog glomaznog otpada. Njegovo zbrinjavanje također ima svoju, nemalu cijenu, koju će u konačnici, prije ili kasnije, platiti korisnici usluga Čistoće, a druge posljedice gubitka povjerenja u sustav koji ne funkcionira, iako ga građani uredno plaćaju tek će se vidjeti.