Nekada je rebalans državnog proračuna predstavljao pravu dramu jer se morao donositi zbog nedostatka sredstava izazavnih slabijim prihodima i rastrošnošću države, a glavno pitanje koje se postavljalo, bilo je kome će se rezati najviše, jer je nekada rebalans proračuna značio isključivo rezanje sredstava po ministarstvima, pa tek onda premještanje novca iz šupljega u prazno. A onda smo ušli u Europsku uniju i počeli koristiti sve moguće instrumente financiranja koji su nam dani na raspolaganje, do te mjere da nam na EU fondove danas otpada više od dva posto rasta BDP-a, koji inače raste stopom od oko 3,5 posto.

Rebalansi proračuna u današnje vrijeme više nisu tragedije u tri čina jer prihodi rastu, a rashodi se smanjuju, ali ne na način da se svim ministarstvima panično režu budžeti, nego tako da resori sami donesu uštede da bi se dalo drugom ministarstvu, a dodatno se novca uštedi jer se dio projekata financira iz EU fondova, a ne iz nacionalnog proračuna.

Rebalansom ovogodišnjeg proračuna Vladu se ne može optužiti da je napravila samo preraspodjele sredstava jer je vidljiva socijalna komponenta kroz povećanje sredstava Ministarstvu rada i mirovinskog sustava za čitav niz socijalnih transfera i dodataka na mirovine, ali i investicijska komponenta kroz nastavak financiranja projekata na željeznici i u poljoprivredi. Vlada tako nastavlja politiku široke ruke prema građanima i umirovljenicima osiguravši rebalansom dovoljno novca i za subvenciju cijena energenata, i za deveti paket mjera pomoći, i za trajni dodatak na mirovinu, i za plaće zaposlenih u javnom sektoru i unatoč tim davanjima manjak u proračunu i dalje će biti manji od 3 posto BDP-a, koliko traži Unija, iako je ministar financija pozvao jedinice lokalne samouprave da malo obuzdaju svoje budžete. I iako su se iznašla sredstva i za podmirivanje dugova veledrogerijama. Ukratko, lako je raditi rebalans kad se ima novca. U međuvremenu je i sam EU pokrenuo nove fondove iz kojih će nam također stizati novac, poput SAFE instrumenta za jačanje obrambenih sposobnosti, a odobreno nam je stotinjak milijuna eura manje od iznosa koji smo tražili.

Ipak, mora se priznati da su (opet) mali teret rebalansa podnijeli umirovljenici kojima trajni dodatak na mirovinu neće biti osam eura, koliko se u javnosti nagađalo, nego šest. Premijer Plenković je na jučerašnjoj sjednici Vlade stoga zahvalio Hrvatskoj stranci umirovljenika na podršci jer je ipak pristala na šest eura dodatka uvažavajući činjenicu da će za isplatu trajnog dodatka na mirovinu u ovoj godini biti potrebno 210 milijuna eura, što je ipak velik iznos koji je HSU prihvatio, odnosno nije ga odbio.

Iako su nam javne financije stabilne, uravnotežene i pod kontrolom, što se ogleda u vrhunskom kreditnom rejtingu, mora se uzeti u obzir da nam proračun buja iz godine u godinu, ponajprije zbog velikih stopa gospodarskog rasta, višestruko većih od prosjeka EU-a i europodručja. Pod bujanjem proračuna podrazumijevamo bujanje državne potrošnje koja najvećim dijelom ipak odlazi za plaće u javnom sektoru, a riječ je o rashodu koji iz godine u godinu najviše raste od svih rashoda.

Tako je u 2022. godini za plaće u javnom sektoru iz državnog proračuna isplaćeno 7,7 milijardi eura, u 2023. godini 8,8 milijardi eura, prošle godine 11,05 milijardi eura dok će se ove godine za plaće zaposlenima u državnim i javnim službama isplatiti 12 milijardi, a procjene za iduću godinu govore o 12,4 milijarde eura. Rahodi za plaće tako su se popeli na 13 posto BDP-a, a veći udio rashoda za plaće u BDP-u, s obzirom na veličinu ekonomije, imaju samo Danska i Francuska. Hrvatska tako od 2022. godine najviše troši na plaće u javnom sketoru, izuzev Slovenije, a lani smo bili rekorderi po rastu plaća u cijelom EU-u.

Cunami europskih sredstava koji nas je zapljusnuo zadnjih godina počet će značajnije posustajati od 2027. godine, međutim već od 2028. godine počet ćemo koristiti sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira ili sedmogodišnjeg proračuna Unije, teškog 1,98 bilijuna eura, kojim su Hrvatskoj predviđena veća sredstva nego iz aktualnog. Hrvatska bi tako mogla dobiti 16,8 milijardi eura, znatno više od dosadašnjih 14 milijardi.