RIJEKA – Osim onih lijepih, upečatljivih prizora, kakvi dominiraju, umjetnici nerijetko u svojim radovima iskazuju ono potisnuto, negativno. Iako je i ono dio svakodnevice, nerijetko ostaje u zoni potisnutoga, no kad umjetnički svjedočimo takvome uprizorenju, ono iz sfere negativnoga ponekad izranja u svojoj brutalnosti.

U trenucima kad stvarnost poprima obilježja noćne more, umjetnik je taj koji iz tame izvlači obrise naših unutarnjih i kolektivnih trauma, pretvarajući ih u vizualne narative koji nemaju namjeru umiriti, već doslovno uzdrmati, a upravo to svojim radovima, u kojim se groteskni i nadrealni prizori stapaju s vizijama suvremenog svijeta, tvoreći nemirne i uznemirujuće pejzaže ljudske psihe i društvenih lomova, okupljenim u Galeriji Montenegrina izložbom »Linearnost tame« pokušava akademski slikar Darko Đurović.

Uznemirujuće realno

U svojim likovnim djelima, govori kustosica izložbe mr. sc. Jasna Rodin, autor »stvara snažan nagovještaj postapokaliptične vizije svijeta, svijeta koji nije ni lijep ni pozitivan, već brutalan, ogoljen i uznemirujuće realan«:

– Dominira groteskni prikaz čovjeka, karikiran do apsurda, prikazan u neprirodnim i nakaradnim pozama koje odražavaju duboke deformacije ljudske psihe i društva. Likovi su izobličeni i izmučeni, gotovo neljudski prikazani kao mogući simboli kolektivnih trauma i društvenih devijacija. Ovi motivi, nadrealni i bizarni, neizbježno asociraju na fantazmagorične svjetove Hieronymusa Boscha. Ipak, autor ih transponira u kontekst suvremenog društva, donoseći slične slike pakla, ali kroz prizmu modernih ratova, medijske manipulacije, društvene nepravde i sveprisutnog horora svakodnevice, ističe Rodin.

Glede takve atmosferičnosti pojašnjava kako svijet koji autor prikazuje »nije bajka, već noćna mora stvarnosti oslikana kroz intenzivnu vizualnu naraciju«, pa »kompozicije odišu estetikom horror vacui te su platna kompletno ispunjena, bez predaha za oko promatrača«.

– Umjetnik koristi vještu crtačku tehniku i repetitivni postupak umnožavanja likova, simbola i scena, stvarajući efekt stripovske napetosti, ritma i pokreta. Kolorizam također doprinosi nelogičnosti prizora te se mijenja od modrih, blijedožutih i rozih tonova. Iako nježni oni nose u sebi jednu notu ludila i halucinacije, te radovi djeluju poput složenih izmaštanih kadrova. Panorame ljudskih figura, nepregledne mase tijela, često u kovitlacu nasilja, jada i poniženja evociraju slike kolektivnih trauma nerazumijevanja i sukoba, kaže kustosica.

Nositelj drame

»Stvarni krajolici i arhitektura«, govori dalje, »gotovo nestaju, svedeni na apstraktne, ogoljene pozadine koje su više emocionalna atmosfera nego konkretan prostor«.

– Time se pažnja usmjerava na čovjeka kao glavnog nositelja drame, ali i kao žrtvu vlastitih izbora i društvenih struktura. Sve djeluje kao režirana scena, no te kompozicije i vrtlozi dolaze iz unutarnjeg nemira, iz psihe, kolektivnog nesvjesnog, iz medijskog zasićenja negativom i strahom. Kroz grotesku, hiperbolu, simboliku i stripovski jezik Darko Đurović stvara svjetove koji su istovremeno i alternativni i stvarni, svjetovi koji su ukorijenjeni u stvarnost i kao takvi kritika su društva koje se raspada pod teretom vlastite nehumanosti, objašnjava Rodin.

Kako stoji u opisu autorova rada, narativnost i princip horror vacui uvjet su kompleksnosti, zagonetnosti, sadržajne i vizualne kaotičnosti njegovih kompozicija, zasnovanih na premisama neobjašnjivog, iracionalnog, misterioznog, psihodeličnog. Povezivanjem prošlosti i sadašnjosti, na slikama osmišljenim kao scenografske postavke, autor otvara prostor svijetu fantazije i mašte. Naseljava ih ljudima, bošovskim grotesknim likovima, postavljenim u različite bizarne situacije, koji prisustvuju kataklizmičkim devastacijama svijeta. Susret starih i novih civilizacija stvara košmarske vizije, u kojima ljudska figura trpi deformacije ili se gubi u masama »paklenih duhova«. Općem dojmu doprinose kontrasti svijetlih i tamnih dijelova, kolorit koji se mijenja od modroplavih i roze tonova do svedene kolorističke game, i forma koju tretira voluminozno (bareljefno).