»Zastave«, posljednji roman Miroslava Krleže, bit će uprizoren u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu 3. listopada. Život Kamila Emeričkog, tragičnog protagonista ovog velebnog djela, na scenu zagrebačkog HNK-a donijet će redatelj Ivan Planinić u scenskoj adaptaciji koja »Zastave« otvara pogledima i senzibilitetu novih generacija.

Roman isprva pisan u nastavcima i objavljivan u časopisu Forum, u svome konačnom izdanju broji pet svezaka i nešto manje od dvije tisuće stranica u kojima obuhvaća gustu i neuralgičnu točku povijesti, uoči i neposredno nakon Prvoga svjetskog rata. Djelo je to koje bilježi desete i dvadesete godine dvadesetog stoljeća, dramatični početak nekoga novog svijeta. Tih devet ključnih godina je Gramscijevo vrijeme čudovišta, nasilja, rata, smrti i praznine koja nakon svega ostaje. U Kamilu Emeričkom sudaraju se paradoks života, apsurd egzistencije, ali i tuga neostvarenih želja.

– Istovremeno povijesni i politički roman, koliko i ljubavni roman i roman odrastanja, »Zastave« zahvaćaju sve što stane u jedan život stiješnjen u svega devet godina, obuhvaćaju sve između objektivne stvarnosti i subjektivna doživljaja, sna i jave, života i svake smrti između starog i novog svijeta. Roman je to dijaloga, odnosa, o drugome, o susretu i rastancima, o ljubavi i prijateljstvu, onima koji se vraćaju i onima koji odlaze, nerijetko zauvijek, u smrt, u povijest, piše u najavi predstave.

– Danas postavljati »Zastave«, roman koji je duboko ukorijenjen u zamršena povijesna zbivanja s početka prošlog stoljeća, značilo je pronaći drukčiji ključ čitanja teksta preko kojeg će najopsežnije Krležino djelo, ostajući vjerno tradicionalnim očekivanjima, postati kazališno uzbudljivo novim generacijama gledatelja, izjavio je redatelj Ivan Planinić koji je u svojoj viziji uprizorenja okupio ansambl Drame HNK-a u Zagrebu u sastavu: Livio Badurina, Nina Violić, Jadranka Đokić, Goran Grgić, Živko Anočić, Marin Klišmanić, te plesače Michelea Pastorinija, Valentina Choua, Mariju Matarranz de las Heras i glazbenike Luciju Stanojević, Božana Beju i Helenu Novosel.

Autor adaptacije je Ivan Planinić, a suradnici na adaptaciji i dramaturzi su Mirna Rustemović i Dubravko Mihanović. Scenograf, oblikovatelj svjetla i autor videoprojekcija je Ivan Lušičić Liik, kostimografkinja Tea Bašić, oblikovateljice scenskog pokreta Maja Marjančić i Maša Kolar. Za glazbu i oblikovanje zvuka zaslužni su Nikša Marinović i Luka Gamulin.