Puštanjem u promet prvog baterijskog vlaka Hrvatska se našla među rijetkim zemljama koje su baterijski vlak uvele u svakodnevni prijevoz putnika, za razliku od velikog broja zemalja koje tek testiraju takvu mogućnost. I ne samo da smo jedna od rijetkih na svijetu čijim prugama voze vlakovi »na baterije«, nego smo i jedna od rijetkih koja ga sama i proizvodi! Naime, u cijelom svijetu postoji tek nekoliko proizvođača takvih vlakova pa možemo reći da ga uz hrvatski »Končar« proizvode i njemački Siemens, kanadski Bombardier i švicarski Stadler koji je nedavno lansirao tzv. RS Zero vlakove u cilju smanjenja emisije CO2, što je, uz smanjenje buke, jedna od glavnih prednosti i hrvatskog baterijskog vlaka. Zanimljivo, ako pitate umjetnu inteligenciju koje tvrtke u svijetu proizvode baterijske vlakove, odgovorit će vam da su to samo »Končar« i Stadler. Što i ne čudi ako uzmemo u obzir činjenicu da je na najvećem svjetskom sajmu transportne industrije InnoTrans u Berlinu lanjskog rujna »Končar« jedini od svih izlagača predstavio baterijski vlak.

Tada predstavljena inovacija, koju je u potpunosti »Končar« razvio sam, prošle je godine ujedno proglašena kao jedan od pet gospodarskih događaja godine.

A prije puštanja u promet baterijskog, Končar i HŽ su u svibnju u promet pustili i mrežnobaterijske vlakove koji mogu »prebacivati« pogon s baterija, na struju iz žice što je »Končar« napravio samo godinu i pol dana otkako je takve vlakove u Italiji predstavio Hitachi Raill. Takvi vlakovi smatrali su se budućnošću željezničkog prometa dok nije proizveden potpuno baterijski vlak, kojemu ne treba ni elektronaponska mreža ni dizel-motor da bi se kretao. Takvi vlakovi pogodni su za hrvatsku željezničku mrežu koja nije u cijelosti elektrificirana, a slične probleme ima i Europska unija po kojoj polovina vlakova još uvijek vozi na dizel.

Uvođenje vlakova »na baterije« u željeznički promet nije samo tehnološka moda i ekološka potreba, nego i stvar prestiža, jer HŽ i »Končar« svrstavaju se u sam vrh svjetske elite željezničke industrije. Njime se više nego uspješno, doslovce u praksi, provodi europska zelena agenda o Europi kao klimatski neutralnom kontinentu. Europski željeznički operateri zadnjih godina ulažu velike napore u elektrifikaciju željezničke mreže, no napredak je još uvijek spor, pa se pametna rješenja iz »Končara« nameću kao odgovor usporenoj modernizaciji europskih željeznica. Osnovan je i Socijalni fond za klimatsku tranziciju težak 1,68 milijardi eura koji će po riječima ministrice zaštite okoliše Marije Vučković, igrati ključnu ulogu u dekarbonizaciji prometa, u čemu »Končar« kao regionalni tehnološki lider i nositelj domaće industrije već prednjači, ne samo u Hrvatskoj nego u cijeloj Europi, pa i svijetu.

I sad kad smo postali avangarda željezničkog prijevoza budućnosti, vrijeme je da krenemo s desetljećem željeznice u Hrvatskoj koje je resorni ministar Oleg Butković najavio još 2022., a koje bi trebalo rezultirati renesansom hrvatske željeznice. Novac je osiguran, čak i za manje lokalne pruge, većim dijelom će ga dati Europska komisija i Europska investicijska banka, i osim tradicionalnih žalbi ponuđača na javnim natječajima, koje uredno prolongiraju početak radova, više ništa ne stoji na putu da i željeznici konačno svane u Hrvatskoj. Do kraja iduće godine trebali bi biti gotovi idejni projekti buduće nizinske pruge, o kojoj se priča zadnjih 40 godina, kao i natječaj za gradnju pruge kroz Rijeku čime bi najveća hrvatska luka, koja leži na četiri paneuropska koridora, trebala biti povezana dvotračnom prugom s Mađarskom i srednjom Europom. A prije toga, već do kraja ove godine, trebala bi biti dovršena modernizacija pruge od Zagreba do mađarske granice. HŽ Infrastruktura planira realizaciju projekata vrijednih više od šest milijardi eura i uglavnom je riječ o projektima na međunarodnim koridorima RH1 od Savskog Marofa do granice sa Srbijom te na koridoru RH2 od Rijeke do granice s Mađarskom.

Tako nakon gradnje autocesta počinje ulaganje u željeznicu koje bi trebalo rezultirati sa 750 kilometara moderniziranih pruga s ukupno 546 kolodvora i stajališta.