Centar kreativnosti i popularizacije znanosti / Foto: Marko Gracin
Ponosni smo što ova zgrada, s tolikom poviješću, ponovno ima svrhu - i što će nastaviti živjeti u službi znanja, mladih i zajednice. Centar nudi prostor za učenike i nastavnike, projekte, međunarodnu suradnju te će djelovati u partnerstvu s Grobničkim kaštelom - kao simbolom prošlosti i čuvarom budućnosti«, rekla je načelnica Općine Čavle Ivana Cvitan Polić
povezane vijesti
Uz drevni frankopanski Kaštel, izvorno građen još oko 1000. godine, no danas vidljivi dijelovi potječu iz vremena između 15. i 17. stoljeća, Grad Grobnik odnedavno se može pohvaliti i prvim Centrom kreativnosti i popularizacije znanosti – Grad Grobnik, jedinstvenoj instituciji ovakve vrste u Hrvatskoj i široj regiji, posvećenoj povezivanju znanosti, obrazovanja, kulture i povijesti kroz razne edukativne programe i zanimljive suradnje. Centar je otvoren sredinom rujna u povijesnoj zgradi nekadašnje područne škole u Gradu Grobniku, a kao inovativni projekt, koji objedinjuje znanost, obrazovanje, kulturu i baštinu, nastao je kao odgovor lokalne zajednice na zatvaranje škole te kao prilika za novo poglavlje u službi znanja i razvoja. Do same ideje došlo je početkom prošle školske godine, nakon vijesti o zatvaranju područne škole u Gradu Grobniku. Tada se na inicijativu ravnateljice Osnovne škole Čavle Tanje Stanković, kao rezultat dugogodišnje suradnje s Udrugom FabLab iz Zagreba kroz projekt »Stemerica ide dalje«, koji je sufinanciran sredstvima EU-a kroz ESF+ te Ureda za udruge hrvatske Vlade, rodila i ideja o otvaranju ovakve jedinstvene institucije u Hrvatskoj. Projekt Centra Grobnik potvrđuje koliko se kroz udruživanje znanja, volje i vizije može učiniti za zajednicu, čak i u prostorima za koje se činilo da više nemaju svoju svrhu.
Centar će tijekom tjedna biti otvoren za školske grupe uz stručno vodstvo / Foto: Marko Gracin
Kritičko razmišljanje
Otvorenju jedinstvenog centra u Hrvatskoj nazočili su brojni posjetitelji, a svih je uvodno pozdravio voditelj Centra Krešimir Čanić, koji je rekao kako je glavna misija i želja potaknuti kritičko razmišljanje kod djece te stvoriti okruženje u kojem će učenici i učitelji naučiti postavljati prava pitanja, prepoznavati probleme i odnositi promišljene odluke.
– Želimo promicati interdisciplinarni pristup učenju, povezujući STEM u smislene i zanimljive edukativne radionice te stvoriti sigurno mjesto za istraživanja i učenje kroz pogreške. Želimo da naš Centar bude mjesto na kojem potičemo radoznalost i gdje pogreške nisu neuspjeh, već prilika za rast. Grad Grobnik od danas nije samo lokalno, nego i globalno mjesto kreativnosti. Naša je misija i želja potaknuti kritičko razmišljanje kod djece te stvoriti okruženje u kojem će učenici i učitelji naučiti postavljati prava pitanja, prepoznavati probleme i odnositi promišljene odluke. Ovaj Centar nije mjesto u kojem tehnologija vodi glavnu riječ – u njemu je na prvom mjestu kreativnost, olovka i papir te snaga vlastitog razmišljanja, dok je tehnologija nadogradnja, ali nije temelj. Temelj su ljudske osobine – strast, predanost i požrtvovnost, a to umjetna inteligencija ne može imati, poručio je Čanić.
Dodao je kako se za dva dana ovaj Centar pridružuje inicijativi četrnaest svjetskih centara sa svih kontinenata koji će raditi na novom priručniku za popularizaciju znanosti pod okriljem UNESCO-a. U ime Primorsko-goranske županije, okupljenima se obratio zamjenik župana Robert Matić, koji je naglasio kako ovaj projekt spaja »povijest i budućnost, znanost i zajednicu, školu i svijet«.
– Projekt ovakvih razmjera ne nastaje slučajno. On je rezultat vizije, suradnje i ustrajnosti. Hvala svima koji su vjerovali da zatvorena školska vrata mogu postati ulaz u prostor stvaranja, istraživanja i rasta. Ovo je prostor u kojem se ne samo uči nego se postavljaju pitanja, griješi, raste i surađuje, rekao je Matić.
Foto: Marko Gracin
Simbolika prostora
Posebnu simboliku nosi činjenica da se Centar nalazi u zgradi škole osnovane 1670. godine, drugoj najstarijoj školi na području današnje Primorsko-goranske županije. Od 1851. djelovala je kao prva pučka škola na Grobnišćini, a u 20. stoljeću pohađalo ju je i više od 170 učenika.
– Nažalost, danas u područnu školu Grobnik nije upisano nijedno dijete, no upravo zato današnje otvorenje Centra dobiva još veću simboliku i vrijednost. Ponosni smo što ova zgrada, s tolikom poviješću, ponovno ima svrhu – i što će nastaviti živjeti u službi znanja, mladih i zajednice. Centar nudi prostor za učenike i nastavnike, projekte, međunarodnu suradnju te će djelovati u partnerstvu s Grobničkim kaštelom – kao simbolom prošlosti i čuvarom budućnosti, rekla je načelnica Općine Čavle Ivana Cvitan Polić podsjećajući na povijesni značaj zgrade.
Ravnateljica OŠ Čavle Tanja Stanković istaknula je kako ova škola u novoj školskoj godini broji 563 učenika, a do ove ove godine nastava se održavala i u područnoj školi u Gradu Grobniku.
– Izgledno je bilo da ćemo je zbog nedostatka učenika u nekom trenutku morati zatvoriti, a cilj nam je bio da je uistinu ne zatvorimo, nego da ona ostane otvorena za najmlađe, za one u koje trebamo ulagati, za znanje. Nadam se da će ovo biti okupljalište i rasadnik znanja ne samo za učenike osnovnih škola PGŽ-a, nego i šire, rekla je Stanković.
Predsjednik Upravnog odbora Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva Dražen Vikić Topić rekao je kako je Zaklada pomogla ovaj Centar kroz STEM projekte te podsjetio kako je zadnjih tri godine za 76 STEM projekata utrošeno oko 27 milijuna eura.
– To je jako dobro uložen novac, jer bez popularizacije znanosti nema ni dobre znanosti. Posebno nam je svima u Zakladi drago što lokalna zajednica tu ima ključ, a Zaklada će kroz mehanizme koje ima podržavati rad ovog Centra«, rekao je Vikić Topić.
Ravnateljica Ureda za udruge Vlade RH Helena Beus istaknula je kako Vlada prepoznaje značaj ulaganja u popularizaciju STEM-a, pa je u sklopu drugog poziva za više od sedamdeset projekata izdvojen 21 milijun eura.
– Ovaj Centar je spoj starog i modernog, pruža puno toga djeci i mladima, on je ulaganje u obrazovanje, u znanost, učenje tradicije i povijest, rekla je Beus, dok je predsjednik udruge FabLab Roberto Vdovič izrazio nadu da je Centar Grobnik samo prvi u nizu sličnih projekata te da će se na ovom primjeru povezivanja STEM-a i ideja lokalnih zajednica, otvarati slični centri u državi.
Predsjednik udruge FabLab Roberto Vdovič otkrio je Robertu Matiću i Ivani Cvitan Polić čari STEM-a / Foto: Marko Gracin
Zvijezda otvaranja
Presijecanje vrpce povodom otvorenja simbolično su učinili učenici Eva Dejmozes i Leon Pelčić, uz načelnicu Ivanu Cvitan Polić, voditelja Krešimira Čanića i robotskog psa Bena, koji je donio posebnu čar svečanosti jer je neumorno držao balone i svojim razigranim pokretima uveseljavao djecu tijekom cijelog događanja. Njegova prisutnost nije bila samo tehnološki dodatak, već pravi most između znanosti i igre – pokazatelj kako robotika može biti pristupačna, zabavna i inspirativna za najmlađe.
Centar će tijekom tjedna biti otvoren za školske grupe uz stručno vodstvo, dok će vikendima biti dostupan građanima. Fokus je na međunarodnoj suradnji i obrazovnom turizmu, čime Grobnik dobiva novu poziciju na europskoj karti inovativnih obrazovnih projekata. U ovom Centru posjetitelji svih uzrasta mogu istražiti tajne šifriranja i dešifriranja kroz interaktivne radionice i izložbe, zaviriti u fascinantnu povijest kriptografije – od starih civilizacija do hladnog rata, upoznati slavnu Enigmu, legendarni šifrirni stroj iz Drugog svjetskog rata, kao i sudjelovati u enigmatskim izazovima, escape room igrama i STEM edukacijama. Između ostalih, posjetitelji će se imati prilike upoznati s takozvanim CSI radionicama, kao i uzimanjem otiska prsta.
Više informacija o programu i aktivnostima Centra dostupno je na službenoj stranici: www.steam-show.com.
Foto: Marko Gracin
Projekt ovakvih razmjera ne nastaje slučajno. On je rezultat vizije, suradnje i ustrajnosti. Ovo je prostor u kojem se ne samo uči, nego se postavljaju pitanja, griješi, raste i surađuje
Robert Matić
Tajni jezik lepezeVeliki interes posjetitelja već prvog dana rada Centra privukla je radionica jezika lepeze, u kojoj će sudionici imati prilike naučiti tajni jezik lepeze, takozvane signale koje su dame putem lepeze davale gospodama. »Sviđaš mi se!«, »Netko zna za nas!«, »Razmislit ću!«, »Volim te!«, »Dođi večeras!«, »Zatečena sam!«, »Oprosti, volim drugoga!«, »Da«, »Ne«, samo su neke od poruka koje su se mogle poslati lepezom. Lepeze su nastale tijekom 7. stoljeća u Kini i Japanu, a u 15. stoljeću stižu i Španjolsku, točnije Andaluziju, u kojoj su i danas sveprisutne kroz flamenko kulturu. U svojim počecima lepeze su koristili i muškarci i žene, no, s vremenom su žene bile te koje su ovaj predmet koristile kao modni dodatak. Uz to, lepeza je bila kanal komunikacije između žena i muškaraca. Čak je davne 1797. godine izdan priručnik o tajnom govoru lepeza kojima dame odašilju poruku udvaračima o zaljubljenosti ili pak nezainteresiranosti. Povijest korištenja lepeze puna je različitih uvjerenja i praznovjerja. Vjerovalo se da će, ako se ostavi otvorena, donijeti nesreću. Postoji i drevna praksa proricanja budućnosti pomoću štapova lepeze. Ako bi žena imala malu bakrenu lepezu koja je bila pravilno obješen o vrat, osigurava zdravlje svom nositeljici. S druge strane, da je od zlata, sigurno bi uživala u dugoj mladosti. Odmahivanje s lepezom u ruci donijelo bi nesreću i bijedu onome tko je to učinio, dok je san o lepezama bio sinonim za izdaju koja čeka iza ugla. |
Ovaj Centar je spoj starog i modernog, pruža puno toga djeci i mladima, on je ulaganje u obrazovanje, u znanost, učenje tradicije i povijest
Helena Beus
Želimo da naš Centar bude mjesto na kojem potičemo radoznalost i gdje pogreške nisu neuspjeh, već prilika za rast. Naša je misija i želja potaknuti kritičko razmišljanje kod djece te stvoriti okruženje u kojem će učenici i učitelji naučiti postavljati prava pitanja, prepoznavati probleme i odnositi promišljene odluke
Krešimir Čanić
Nadam se da će ovo biti okupljalište i rasadnik znanja ne samo za učenike osnovnih škola PGŽ-a nego i šire
Tanja Stanković
