Ministar gospodarstva Ante Šušnjar potvrdio je u Otvorenom HTV-a da Hrvatska radi na realizaciji projekta nuklearne elektrane i da se radi o strateškom pitanju u interesu energetske neovisnosti.

“Prvi korak je bio osnivanje radne skupine koja radi na izmjenama i donošenju zakona o nuklearnoj energiji. Nadam se da će do kraja godine zakon biti pred Saborom i usvojen. Ako želimo biti energetski neovisna zemlja, moramo ići u tom smjeru. To je smjer kojim ide cijeli moderni svijet i bez toga nema energetske neovisnosti”, rekao je Šušnjar, navodeći da EU u svom višegodišnjem financijskom okviru predviđa 240 milijardi eura za ulaganja u nuklearnu energiju.

O lokaciji odlučuje struka

Na pitanje o mogućoj lokaciji nove nuklearne elektrane odgovorio je da će o tome odlučivati struka.

“U radnoj skupini su ljudi koji znaju o nuklearnoj energiji, a razvijamo i suradnju s našim učilištima. Dominantno hrvatska pamet sudjelovala je u izgradnji nuklearne elektrane Krško. Želimo revitalizirati studij nuklearne energetike na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, kako bi se odgojili novi kadrovi za izgradnju i upravljanje takvim elektranama u Hrvatskoj”, rekao je Šušnjar, navodeći kako Hrvatska iz NE Krško danas dobiva oko 16 posto energije.

Član uprave Nuklearne elektrane Krško Saša Medaković navodi da su rizici postojećih nuklearnih elektrana, onih koje se danas grade i koje su u pogonu, izuzetno niski.

“Nesreće koje su se događale u prošlosti bile su posljedica ljudskih pogrešaka ili izuzetno velikih vremenskih i seizmičkih događaja, koji su bili izvan projektnih okvira. Nove elektrane i postojeće s unapređenjima daleko su iznad tih rizika. Može se reći da su nuklearne elektrane izuzetno sigurni objekti”, naglasio je.

Plan iz sedamdesetih

Osnivač i vlasnik Instituta za nuklearnu energiju Inetec Duško Ćorak podsjetio je da je još 1970-ih postojao plan da se nakon Krškog gradi i nuklearna elektrana u Hrvatskoj.

“Potpisan je međurepublički sporazum da će se prva elektrana graditi u Sloveniji, a druga u Hrvatskoj. Već 1975. započeli smo intenzivne aktivnosti na pripremi lokacija. Istraživanje lokacije traje 5 do 10 godina i vrijedi oko 100 milijuna eura. Mi smo proveli kompletno istraživanje i u konačnici se orijentirali na dvije lokacije – Prevlaku kod Ivanićgrada i Dunav”, rekao je Ćorak.

Odluka o moratoriju donesena je nakon nesreće u Černobilu 1986. godine.

“Nakon toga sve aktivnosti su stale. Na Dunavu je završena studija utjecaja na okoliš oko 1990. godine, ali je prioritet bila Prevlaka. Da je došlo do realizacije projekta, sigurno bih bio uključen u njega. Žao mi je što nije, ali mi je s druge strane drago da sam stvorio Inetec, rekao je.

Saša Medaković naglasio je da je danas izgradnja nuklearne elektrane znatno zahtjevnija nego prije 40 godina.

“Sam regulatorni sustav, ishođenje dozvola i umeštanje objekta u prostor daleko su kompleksniji i dugotrajniji nego tada. Pregovori s izvođačima također su zahtjevni jer ih je malo na tržištu, a sve je prepleteno političkim interesima i ucjenama. Politika i nuklearstvo su neodvojivi, rekao je Medaković, koji navodi da nuklearna elektrana nije samo elektrana, nego čitav ekosustav.

Ministar Ante Šušnjar naglasio je da bi gradnja zahtijevala najmanje pet do deset godina, pa i više, uz pretpostavku političkog konsenzusa.

“Bitno je donijeti zakonodavni okvir i osnovati regulatorno tijelo. Paralelno već razgovaramo s ponuđačima tehnologija da evaluiramo što je za nas najpogodnije, rekao je Šušnjar, piše HRT.