Pred ispunjenim atrijem Vile Angioline predstavljena je dugo iščekivana zbirka “Opatija – kulturna baština” koja kroz svojih petnaestak tekstova pruža presjek opatijske kulture i njene bogate povijesne baštine.

Prezentirana kao monografija na 430 stranica, ova ambiciozna zbirka djelo je skupine autora koji kroz različite pristupe progovaraju o raznovrsnim temama, značajkama, događajima i ljudima važnima za razvoj grada od 16. stoljeća do danas i to kroz jezik koji nije ekskluzivan i stručan, već pristupačan za sve Opatijce.

Europsko, a naše

Brojne su tematske cjeline kojih se djelo dotiče, od povijesti administrativnog upravljanja Opatijom, preko njenog urbanističkog razvoja, arhitektonskih značajki, perivojne baštine, do djelovanja opatijskih znanstvenika, umjetnika, književnika i glazbenika te onih koji su u Opatiji stvarali.

Prema riječima Josipa Krajača, idejnog začetnika i urednika monografije čiji je dugogodišnji rad dobio svoju književnu formu, posebna vrijednost monografije stoji u činjenici da su njeni tekstopisci i urednici dobro upoznati s predmetnim područjima o kojima pišu, kao i brojnim sadržanim slikovnim prikazima koji ilustriraju napisano.

– Želimo ukazati da kulturna baština Opatije nije samo stečeno dobro, nego dobro koje se mijenja i obogaćuje kulturnim međuutjecajima.

Opatija je stoljećima primala, prilagođavala i odražavala kulturni utjecaj Europe, ali je i zadržala svoj izvorni stil, a monografija govori kako je opatijski i liburnijski svijet kroz stoljeća uključen u europska događanja, kazao je Krajač, zahvalivši svima koji su doprinijeli u izradi djela, izdavaču Hrvatskom muzeju turizma, te Gradu Opatiji što je kao pokrovitelj prepoznao važnost djela.

Urednik je istaknuo kako je stilski razvoj posebno vidljiv na području glazbe, predstavivši članak Ante Batinovića koji zapisuje doprinos Matka Brajše Rašana, Ivana Matetića Ronjgova, Josipa Kaplana, Lea Ivančića i drugih zavičajnih velikana koji su gajili izvorni glazbeni melos Istre i Kvarnera, zatim opatijskih glazbenih interpretatora europskog stila Ive Robića, Beti Jurković i Opatijskih suvenira te skladatelja Borisa Papandopula i Ljube Kuntarića.

Kao posebno značajan period za razvoj opatijske glazbe apostrofirane su pedesete i šezdesete godine prošlog stoljeća u kojima se prvi puta javljaju i održavaju Opatijski festival te Melodije Istre i Kvarnera, a u članku se obrađuje razdoblje “aristokracije punka”, kao i izričaj Cacadou Looka, Elvisa Stanića i Liburnia Jazz Festivala, Duleta Bonace.

Snalažljivi Opatijci

U predstavljanju “Opatije – kulturne baštine” sudjelovali su i Goran Crnković, Ervin Dubrović i Rajka Jurdana Šepić, članovi uredništva zbirke koji su približili vlastiti te rad urednika i autora tekstova Mirjane Kos-Nalis, Berislava Valušeka, Koraljke Vahtar-Jurković, Vladimira Gudca, Ante Batinovića, Jadranke Varljen i Mladena Juračića.

Crnković, autor članaka o razvoju Opatije kao upravnog središta te opatijskim čitaonicama i novinstvu, izdvojio je važne godine za opatijske administracije koje su kroz povijest formirale austrijske, francuske, talijanske i jugoslavenske vlasti.

– Opatija kroz rano i zrelo srednjovjekovlje nije imala upravne i administrativne cjeline, ali je rijedak prostor gdje se uspjelo sačuvati tisućljetno običajno pravo.

Mi smo narod koji je uporno čuvao vrijednosti vlastite uljudbe što je vrijednost kojom su se bavili brojni istraživači i velika vrijednost za hrvatsku, pa i slavensku kulturu.

Često govorimo kako je u Opatiju došao i sagradio ju netko izvana, ali ono čemu se pravi poznavatelji povijesti dive je način na koji su se domaći ljudi znali uključit u takvo društvo i prikazati odlične organizacijske sposobnosti, kazao je Crnković.

Kao iznimno značajnu povijesnu epizodu ovaj je povjesničar podcrtao revolucionarnu gospodarsku mijenu u vidu turizma koji je Opatiju pretvorio u jednu od najrazvijenijih općina u austrijskom dijelu monarhije, a istaknut je i velik fokus koji su Opatijci na prijelazu u 20. stoljeće ulagali u školstvo, osnivanje hrvatskih škola i gimnazija.

Utjecaj brojnih stilova

Predstavljeni su i članci zbirke koji se dotiču opatijske arhitekture, urbanizma, vrtova i zelenila, te likovnoj umjetnosti i fotografije.

Ervin Dubrović ovom je prilikom naveo kako se povjesničar umjetnosti Berislav Valušek kritički osvrće na razvoj opatijske turističke i urbanističke infrastrukture pri kojem je prekomjerna izgradnja kao opatijski problem prepoznata još početkom 20. stoljeća, no pri kojoj izgradnja obalnog puta koji spaja Volosko i Lovran, danas poznatog kao Lungomare, predstavlja istinski podvig zajednice u vrijeme kojim na obali vladaju brojni privatni interesi.

Uz perivojnu baštinu reprezentiranoj u parkovima sv. Jakova, Angiolina i Margarita koji su stekli internacionalni značaj, Dubrović je predstavio i svoje članke o javnim skulpturama od Voloskog do Ičića te slikarstvu u Opatiji od njegovih modernih početaka krajem 19. stoljeća, navevši kako su na opatijsku umjetnost vidljivi utjecaj ostavili alpski, renesansni i neorenesansni, mediteranski stil, te secesija i modernizam.

Također, izdvojena je i važnost kulture znanosti kojom se opatijska povijest jednako tako može pohvaliti. Prema riječima Rajke Jurdane Šepić, nju su obilježila četiri opatijska akademika iz prirodoslovnih i tehničkih područja o kojima bi današnje i buduće generacije trebale znati više nego što je to trenutno slučaj.

U zbirci su se stoga našli i članci o geofizičaru i seizmologu Andriji Mohorovičiću, kemičaru Nenadu Trinajstiću, brodograđevnom inženjeru Zlatku Winkleru te morskom geologu Mladenu Juračiću.

Okupljene je pozdravio i Fernando Kirigin, gradonačelnik Grada Opatije koji je financijski potpomogao izradu i tiskanje ove zbirke. Kirigin, autor predgovora “Opatije – kulturne baštine” i član uredničkog odbora, istaknuo je kako se radi izvornom opatijskom proizvodu kojeg su napravili opatijski autori te koji pruža temelj za nastavak istraživanja za daljnji istraživački rad. Zbirka će biti dostupna za kupnju po cijeni od 35 eura.