
Foto Sergej Drechsler
Županijski vijećnici će uskoro od Lučke uprave Rijeka moći dobiti pojašnjenja oko toga što se poduzima u bakarskoj luci, ali i u riječkoj, naročito po pitanju metalnog otpada
povezane vijesti
Županijski vijećnici većinom glasova potvrdili su predloženi rebalans proračuna kojim se konsolidirani županijski prihodi povećavaju za 26,22 milijuna eura, na ukupni iznos od 379,3 milijuna eura.
Razlozi ovom povećanju dijelom su u povećanju polugodišnjih prihoda u iznosu od 20,4 milijuna eura, ali i u prenesenim, neiskorištenim sredstvima iz 2024. godine u iznosu od blizu 9,53 milijuna eura, a konačan iznos povećanja odredili su i za 3,7 milijuna eura manji primici od financijske imovine i zaduživanja.
S obzirom da je riječ o konsolidiranim stavkama, na rashodovnoj strani 11,22 milijuna eura odnosi se na rashode i izdatke koje financira Županija dok se preostalih 15 milijuna eura tiče rashoda koje financiraju proračunski korisnici iz vlastitih i namjenskih prihoda i rashoda.
Najviše sredstava iz ovog rebalansa alocira se prema obrazovanju – 12,22 milijuna eura, za socijalnu zaštitu – 6,48 milijuna, zdravstvo -2,71 milijuna te ekonomski poslovi -1,99 milijuna eura. Jedini segment u kojem se, slijedom ovog povećanja, nisu povećali rashodi je zaštita okoliša.
Luka u Bakru i onečišćenje
Početni, aktualni sat krenuo je ekološkim temama. Vijećnica Senka Šubat pokrenula je pitanje Luke Bakar i onečišćenja koje se dogodilo početkom srpnja kada je zbog puknuća cijevi otpadna voda s tamošnjeg terminala završila u moru što je uznemirilo građane.
Vijećnica se zapitala što je s namjenskim sredsvima EU-a koje je Luka Rijeka koristila upravo za namjenu unaprjeđenja zaštite okoliša i modernizacije postrojenja.
Resorni pročelnik Sanjin Vranković odgovorio je kako se s Lučkom upravom Rijeka, kao davateljem koncesije, održan sastanak upravo na ovu temu, da je s druge strane također rečeno kako ovakve situacije nisu dopustive odnosno da lučke operacije treba modernizirati i da će se tome pristupiti.
Pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Sanjin Vranković najavio je da će na idućoj, tematskoj sjednici Skupštine PGŽ-a, posvećenoj temi onečišćenja od urinjske rafinerije, ali i drugim zagađivačima biti nazočna i Lučka uprava Rijeka od koje će se moći dobiti pojašnjenja oko toga što se poduzima u bakarskoj luci, ali i u riječkoj, naročito po pitanju metalnog otpada koji se uzdiže u centru grada.
PGS-ovoj vijećnici Šubat, u traženju podrške Županije i njezinih vijećnika da se situacija u bakarskoj luci i koncesijskog područja na kojem djeluje Luka Rijeka podigne na više ekološke standarde, pridružio se i Tomislav Klarić, koji je istaknuo kako Grad Bakar već dugo vremena pokušava i bori se protiv onečišćenja s terminala Luke Rijeka.
Ta podrška, rezimirao je, bit će i dodatno potrebna zbog glasina kako se metalni otpad iz riječke luke planira preseliti u Bakar.
O domovima za starije
Podosta pitanja u aktualnom satu odnosilo se na problematiku domova za starije osobe, od vijećnika Akcije mladih Bojana Kurelića kojeg je zanimalo hoće li tko odgovarati zbog potrošenih novaca i vremena na planirani projekt doma za starije u Klani, od kojeg je nedavno tamošnja Općina odustala.
Župan Ivica Lukanović negirao je Kurelićeve navode da je od početka to bio neodrživi projekt, podsjetivši kako u ovom trenutku više od 3.000 žitelja Županije čeka na smještaj u neki od domova.
Lukanović je poručio kako će se sadašnji smještajni kapaciteti povećati na nekim drugim lokacijama, poput Kostrene gdje će se osigurati oko 140 novih mjesta, na Cresu oko 100, a podsjetio je i na nedavni ugovor koji je potpisan s Gradom Opatija.
Taj model ponudit će se i drugim gradovima i općinama, najavio je Lukanović jer uključenje jedinica lokalne samouprave u sufinanciranje izgradnje smještajnih kapaciteta za starije u 50-postotnom iznosu, osigurava veću sumu sredstava za tu namjenu, a samim time i bržu realizaciju potrebitih kapaciteta.
Je li župan spreman priznati propast Marišćine?
Josip Katalinić iz Mosta htio je od župana čuti je li spreman priznati da je CZGO Marišćina propali projekt kao preduvjet da se pristupi boljem i kvalitetnijem rješenju s obzirom da ga je i danas, pri odlasku na sjednicu, kako veli, ispratio smrad s Marišćine.
Župan Lukanović apostrofirao je da je taj projekt planiran i realiziran prije dosta godina, da je zatečeno stanje takvo kakvo jest, da ne bježi od odgovornosti Županije, ali da su već počeli poduzimati prvi koraci da se sustav tehnološki unaprijedi kako bi se riješio problem bio otpada.
HSP-ov Tonči Hrabrić u svom je obraćanju ukazao na nužnost i hitnost osiguranja kapaciteta za trajni smještaj branitelja, veterana Domovinskog rata s obzirom na dobnu granicu od 65 godina slijedom koje se ostvaruje pravo na domski smještaj.
HDZ-ov vijećnik Nikola Grgurić ukazao je, pak, na potrebu da se u županijskom proračunu za iduću godinu snažnije i više osigura sredstava za nasušno potrebne nove komunalne vezove, kako na Rabu, tako i na drugim kvarnerskim otocima i priobalju.
Morenu Lekan iz Možemo! Zanimalo je kada će Županija imenovati svoje predstavnike u školske odbore, tim više što je na to pitanje upozorila još na prošloj sjednici Skupštine da bi, eto, krenula i nova školska godina.
Prema Lekan, u nemalom broju škola ova situacija stvara probleme jer se događa da se zbog ovog neimenovanja ne može oformiti kvorum.
Župan Lukanović odgovorio je kako je došlo do malog zastoja zbog pitanja određivanja njihovih naknada za rad, uz obećanje da će u naredna dva do tri tjedna ta imenovanja biti odrađena.
Zagušenje u prometu zbog novog terminala
PGS-ovac Darijo Vasilić htio je znati planira li Županija sazvati Savjet za sigurnost prometa na cestama kako bi se iznašlo rješenje vezano uz početak rada novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali i zagušenja prometa kamionima na riječkom području, a što se pokazalo već kod dolaska prvog broda.
Pročelnica Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Izabela Linčić Mužić kazala je da je sjednica Savjeta na tu temu bila održana još u veljači ove godine, da je razmatrano i zaključeno da bi rješenje bilo u određenom odmorištu odnosno međuprostoru za kamione na kojem bi vozači čekali upućivanje preko digitalnog sustava na sam terminal.
Zaključci s te sjednice upućeni su resornom Ministarstvu mora, prometa i veza, ali očitovanja i odgovora još uvijek nema.