Suvremeni razvoj gradova i regija nezamisliv je bez primjene novih tehnologija koje su ključne za napredak gospodarstva i poboljšanje kvalitete života.

Upravo je ta tema bila u središtu pažnje na događaju “Kastav Smart City – Atraktivnost i konkurentnost manjih gradova i nemetropolitanskih regija”, održanom u Kastvu u Gradskoj vijećnici.

Program je održan u organizaciji Grada Kastva i Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije – Prigoda, koja je osnovana 2017. godine, sa svrhom koordinacije i poticanja održivog ravnomjernog regionalnog razvoja županije, te privlačenja potencijalnih ulagača u ključnim djelatnostima karakterističnim za razvoj ovog područja.

– Agencija predstavlja centar potpore Primorsko-goranskoj županiji i pravnim subjektima u njenom vlasništvu, jedinicama lokalne samouprave s područja županije te njihovim pravnim tijelima, putem aktivnosti savjetodavne i stručne pomoći u pripremi i provedbi razvojnih projekata, kako lokalnog, tako i regionalnog, ali i nacionalnog značaja.

Već četvrtu godinu u nizu Razvojna agencija PGŽ u suradnji s partnerom Gradom Kastvom održava međunarodni event kojem je u cilju promocija “place-based” politika, koncepta pametnih i održivih gradova te javnih politika za podizanje kvalitete života i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta, rekao je Vedran Kružić, ravnatelj agencije Prigoda.

Matej Mostarac, gradonačelnik Kastva, istaknuo je važnost u razvoju pametnog grada, na način prepoznati stručnjake i uključiti iz u razvoj grada kako bi se pratili svjetski trendovi.

– Pitao sam ChatGPT je li Kastav pametan grad i dobio sam odgovr da je, rekao je Mostarac, navodeći primjer da uvođenje pametne javne rasvjete nije samo LED rasvjeta, već rasvjeta koja se prilagođava potrebama građana, štedi energiju i doprinosi većoj sigurnosti građana.

Mostarac je naveo i druge primjere koje je uveo Kastav, u pametne gradove. Zamjenik župana Primorsko-goranske županije, Robert Matić, osvrnuo se na grad Kastav koji je pozitivan primjer gdje gospodarski razvoj prati i prirodni prirast, što baš i nije slučaj u drugim sredinama, gdje opada broj stanovnika.

Velimir Šonje, iz tvrtke Arhivanalitika d.o.o. održao prezentaciju pod nazivom “Tajna produktivnosti i konkurentnosti: lokalni pogled”.

Govorio je o važnosti inovativnosti u svakog pogledu, te o tome kako se Hrvatska u zadnjih četvrt stoljeća od 48 približila na 77 posto produktivnosti EU, ali da to nije dovoljno. Ipak naveo je zanimljiv primjer da Portugal koji se godinama vrti oko 80 posto, kada upita sudionike slilčnih skupova, Portugal je puno atraktivniji posebno starijoj polupaciji za život, od Irske koja ima veći životni standard, dok je mlađa generacija neodlučna, gdje bi živjela.

Teura Raschini i Vladimira Gojaki iz Općine Izola održale su je prezentaciju na temu “Atraktivnost i konkurentnost manjih gradova – pogled iz Slovenije”.

Gosti iz Austrije, Lejla Pock iz organizacije Human.technology Styria predstavila je “Štajerski regionalni inovacijski ekosustav kao okvir za atraktivnost i konkurentnost”, a Klaus Oberreiter iz tvrtke Business Upper Austria govorio je o Oslobađanju regionalnog potencijala: razvojni izazovi i prilike u Gornjoj Austriji i Linzu”.

– Od 30 najrazvijenijih gradova u Hrvatskoj, 12 ih je iz Primorsko-goranske županije, 8 iz Istarske, a 5 iz Zagreba, a tu su i predstavnici tih sredina, rekao je Kružić te naglasio kako je diogađaj Kastav Smart City postao platforma stvaranja suradnje i dijaloga, mjesto razmjene primjenjenih iskustava i novih ideja s fokusom na javnim i društvenim servisima koji podižu kvalitetu života.

Kružić je naglasio da su se na ovogodišnjem skupu sudionici programa mogli upoznati s izazovima i politikama austrijskih regija i gradova Linza (Gornje Austrije) i Graza (Štajerske) i slovenske Izole, naglasivši važnost konkurentost i atraktivnosti manjih gradova i regija te da je naglasak konferencije bio je na činjenici da djelomično zbog razlika u rastu produktivnosti, određena mjesta i regije napreduju dok druge zaostaju.

– U metropolitanskim područjima rast produktivnosti značajno je viši, a gospodarski razvoj i do 70 posto. Produktivnost rada ključna je za dugoročni razvoj i konkurentnost regija jer omogućuje brži gospodarski rast, bolje plaće, inovacije i socijalnu stabilnost.

Razvoj atraktivnih i konkurentnih gradova i regija zahtijeva prije svega otvorenu suradnju, ambicioznu dugoročnu viziju, građane razvijenih vještina i znanja te ponajprije kompetentno vodstvo, zaključio je Kružić.