
Foto Gordana Čalić Šverko
Autor motovunske replike Gutenbergove preše je Slovenac Janez Rozman iz mjesta Zgoše kod Begunja
povezane vijesti
Ovjenčana nagradama, Tiskara Antico, nazvana po slavnom nakladniku Andrei Anticu da Montona, rođenom u Motovunu u 15. stoljeću, originalan je turistički projekt jednog mladog poduzetnika. Njegova radionica u Motovunu, nezaobilazna je destinacija turista koji rado kući odnose ručno izrađene unikatne suvenire otisnute starom tehnologijom, na replici srednjovjekovne Gutenbergove tiskarske preše.
Manje je poznato da je autor ove replike koja je svoje mjesto prije pet godina našla u Motovunu, 74-godišnji Slovenac Janez Rozman iz mjesta Zgoše kod Begunja, poznatiji po svojoj Manufakturi Mojster Janez i tiskari na Bledu. Rujanski boravak u Istri iskoristio je za posjetu Motovunu i obilazak Tiskare Antico te kazao kako je ponosan, ushićen načinom na koji je osmišljena.
PREŠERNOVA »ZDRAVLJICA«
Prvu repliku majstor Janez realizirao je u suradnji s jednim stolarom, a motiv za taj poduhvat bio je ni manje ni više slovenski pjesnik France Prešeren, rođen 1800. godine.
– Želja mi je bila doprinijeti obilježavanju dvjestote obljetnice Prešernova rođenja i otisnuti njegovu »Zdravljicu«, kazao je tijekom našeg motovunskog razgovora majstor Janez. Istražio je povijesne izvore, proučio slike, i tako je nastala replika Gutenbergova tiskarskog stroja. Izradio je desetak takvih replika, nekoliko ih je u Sloveniji, po jedna u Hrvatskoj, Rumunjskoj, Italiji… Spremno surađuje sa svima zainteresiranima za revitalizaciju povijesti tiskarstva, neke replike Gutenbergove tiskarske preše su u muzejskim prostorima, a druge u komercijalnim, no najvažnije je da se to specifično znanje prenosi iz generaciju u generaciju.

Foto Gordana Čalić Šverko
Bivši dimnjačar, bivši proizvođač metalne galanterije, svojevremeno se bavio sitotiskom, sa sinovima osnovao obiteljsku grafičku tvrtku Atelje Rozman. Ljubitelj je antikviteta, voli surađivati s glumačkom skupinom Gašpera Lambergera i rado sudjeluje na svim srednjovjekovnim događanjima. Ima titulu jedinstvenog dizajnera, koju mu je dodijelilo Ministarstvo kulture na temelju promicanja slovenskog tiskarstva kroz projekt Manufaktura Mojster Janez.
Na Svjetskoj izložbi inovacija u Nürnbergu, dobio je veliki kristalni globus grada Nürnberga za najbolju promociju u smislu edukacije i promocije tiskarstva. U suradnji sa slovenskom turističkom zajednicom sudjelovao je na turističkim sajmovima u Berlinu, Milanu, Ženevi, Stuttgartu, Londonu i mnogim drugim gradovima. Na izložbi posvećenoj Katekizmu, prvoj slovenskoj tiskanoj knjizi iz 1550. godine, tadašnji predsjednik Milan Kučan 2002. godine na replici Gutenbergova stroja sam je otisnuo naslovnicu Katekizma.
Tiskara Bledskog dvorca koja je posvećena Primožu Trubaru otvorena je tijekom cijele godine. Budući da je majstor Janez uglavnom u edukativnoj radionici u svom domu u Zgoši, na Bledu je prisutan samo tijekom protokolarnih posjeta.
U edukativnoj radionici u Zgoši na Gorenjskom, grupa učenika može ručno izrađivati papir, sušiti ga, a zatim na njega tiskati. Mogu se odlučiti i za tisak olovnim slovima. Posjetitelji mogu razgledati bogatu muzejsku zbirku starih tiskarskih strojeva, opreme za uvezivanje knjiga i radionicu za ručnu izradu papira, vidjeti i bogatu knjižnicu i prodajnu galeriju ručno izrađenih knjiga.

Foto Gordana Čalić Šverko
GLAGOLJSKA SLOVA
Dvije su replike Gutenbergova stroja u neposrednom susjedstvu. Motovunska je mlađa, svega joj je pet godina, za razliku od ročke kojoj je dvadeset i pet godina i za koju je projektnu dokumentaciju izradio Frane Paro, a izradu je ročka Katedra povjerila poznatom kamenoklesaru i stolaru Antonu Rabaku iz Staroga Pazina.
Zahvaljujući profesoru Paru i ročkoj Katedri Čakavskoga sabora tada pod vodstvom Vladimira Pernića, Roč je pretiskalnicu, repliku Gutenbergove knjigotiskarske preše dobio 2000. godine. Bila je to prva takva replika na hrvatskom tlu. Nekoliko godina kasnije dobio je i ostalu opremu za tiskarsku radionicu, čime je u to vrijeme postao kulturološki fenomen – jedino mjesto na svijetu gdje je bilo moguće tiskati knjige glagoljskim slovima na način kako se to radilo prije više od 500 godina, u vrijeme inkunabula. U maloj slovolivnici, tiskari i knjigovežnici u Vaettisu u Švicarskoj, Offizin Parnassia, naručeno je naime lijevanje 20 kilograma olovnih glagoljskih slova za potrebe ročke tiskare. Ročka Glagoljska tiskara »Juri Žakan« pravi je mali glagoljsko-kaligrafsko-tiskarski laboratorij, funkcionalna i ogledna istraživačko-edukativna cjelina, danas je zanimljiva posebice učenicima i studentima, akademskoj zajednici, ali i turistima koji posjećuju Roč upravo zbog njegove glagoljaške i freskoslikarske baštine.

Foto Gordana Čalić Šverko
Glagoljska slova iz iste švicarske slovolivnice naručili su prije tri godine i u motovunskoj tiskari Antico.
REVOLUCIONARNI IZUM
Pretpostavlja se da je Johannes Gensfleisch Gutenberg na tiskarskoj preši, a posebice na izradi pomičnih lijevanih slova, kao revolucionarnom izumu za umnažanje knjiga, radio od 1448. do 1455. godine i iz toga razdoblja potječu prve Gutenbergove Biblije. Tiskanje knjiga vrlo se brzo proširilo i u druge krajeve, a knjiga je postala opće dobro, znatno jeftinija i pristupačnija.