Upravo kako smo i pisali o obuhvatu novih mjera, Vlada je danas donijela novi, deveti paket mjera zaštite cijena energije – od 1. studenog struja će za prosječno kućanstvo rasti za 4,5 eura mjesečno, a za plin prosječno 4 eura više. Ukidanje mjera ići će u dva koraka, pa će se slično dogoditi i od 1. siječnja, ali i dalje ostaje ključan podatak da će barem do proljeća 2026. godine država subvencionirati oko ukupno 10 posto naših računa za struju, plin i toplinarstvo.

Premijer Andrej Plenković ističe da cijeli paket financijski za državu teži 175 milijuna, a ključno je da potpore i dalje vrijede za sva kućanstva, javni i neprofitni sektor, kao i za poduzetnike koji imaju potrošnju struje do 250.000 kilovatsati godišnje. Ciljano se podupiru socijalno ugroženi, i to s 51 milijun eura unutar ovog paketa, i to putem vaučera u visini od 70 eura. Takvih korisnika je oko 117.000 u Hrvatskoj.

Konkretno, izračuni su rađeni za prosječno kućanstvo – za račun koji na tržištu vrijedi 50 eura mjesečno za plaćanje električne energije, sada je država pokrivala razliku od 40 eura mjesečno, dakle ušteda je bila oko 112 eura godišnje. Sada, taj će račun iznositi 45 eura mjesečno. To je rast od oko 7 posto.

Poduzetnik koji je godišnje prosječno plaćao 2.700 eura struje, sada će plaćati 3.000 eura. To je otprilike 29 eura mjesečno razlike.

Vladina mjera potpore kućanstvima za struju

Kad je riječ o računima za plin, oni koji bi trebali plaćati 50 eura po tržišnoj cijeni mjesečno, dosad su plaćali uz državnu potporu 42 eura, a od 1. studenog plaćat će 46 eura mjesečno – dakle razlika će u prosjeku biti 4 eura mjesečno.

Kod toplinarstva, odnosno računa za grijanje putem toplana kakve postoje u Rijeci, Zagrebu, Karlovcu i još nekim gradovima, prosječni račun bit će 41 euro mjesečno – to je 5 eura manje nego da nema Vladinih mjera.

Obrazlažući razloge za ovaj postupni izlazak iz mjera, premijer Plenković ističe stabilizaciju cijena plina na globalnom tržištu, temeljem čega i većina drugih EU država. Podsjetio je da su cijene plina po megavatsatu prije 2020. godine iznosile oko 20 eura, a onda su u krizi porasle čak 17 puta, na maksimalno 338 eura, i tada su države priskočile u pomoć građanima, pa i Hrvatska. No, danas se ta cijena, s odmakom od 6 godina, stabilizirala na oko 42 eura, i to je današnja realna tržišna razina, na koju se polako vraća i cijena plina za hrvatske građane.

– Moramo se vratiti na ono što je normalno, a to su tržišni uvjeti, poručuje Plenković, dodajući da smatra da je ovaj paket mjera dobar, i što je najvažnije pravovremen kako bi građani mogli planirati svoje račune za jesen i zimu. Mjere će u određenom boliku vrijediti još i tijekom 2026. godine, a na proljeće će se vidjeti u kojem točno obliku. Posebno naglašava da je sve već unaprijed iskomunicirano sa svim socijalnim partnerima, koji su razumijeli logiku ovih promjena koje idu u dva smjera – fazno popuštanje za većinu građana, a ciljane potpore za najugroženije. Ovaj energetski dio paketa financijski teži 115 milijuna eura.

Tu je još i mjera vrijedna 1,9 milijuna eura koja se odnosi na naknade za pružatelje socijalnih usluga, kojom je obuhvaćeno 520 pružatelja usluga i više od 2330 udomiteljskih obitelji.

Kako bi se ublažile posljedice rasta troškova života, Vlada je donijela i odluku da se isplati jednokratno novčano primanje od 100 eura hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, korisnicima u sustavu skrbi za branitelje iz Domovinskog rata i sustavu socijalne skrbi i to ako primaju novčanu naknadu za nezaposlenost ili zajamčenu minimalnu naknadu i koji se vode u evidenciji nezaposlenih a nisu korisnici tih naknada. Ukupno je riječ o 1,5 milijuna eura, a obuhvaćeno je oko 15.000 osoba.

Također, zaključkom je Vlada omogućila nastavak potpore studentskim centrima za održiv sustav prehrane putem subvencija. Tako za 102 tisuće studenata ostaje nepromijenjena cijena obroka od 0,86 eura, čime je spriječeno poskupljenje studentske prehrane za 40 posto u 25 gradova gdje je osigurana usluga prehrane za studente. Vrijednost mjere je osam milijuna eura, istaknuto je, a premijer je posebno ponosan na ovu mjeru te kaže da je druge europske države nemaju za svoje studente.

Iz Hrvatske gospodarske komore jučer su poručili kako potpuno podržavaju ovu odluku – očekuju da će postupno ukidanje subvencija smanjiti fiskalni pritisak na državni proračun, istodobno izbjegavajući iznenadni udar na građane i gospodarstvo. Poznato je da subvencije iskrivljuju tržišne cijene i potiču prekomjernu potrošnju energije pa se njihovim popuštanjem otvara za put za dugoročna rješenja, kao što su ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, smatraju u HGK.

Sličnu podršku daje i Obrtnička komora: ” Svjesni smo da mjere ne mogu trajati vječno, no energenti su dio svake računice, uz dosadašnji rast cijena ulaznih troškova koji je gotovo kontinuiran. Vjerujemo da neće dolaziti do neopravdanog i neumjerenog podizanja cijena”, poručuju.