Pogon za obradu

U Sisku prosvjedovali protiv troske: “Imamo Zeleni brijeg, nećemo Crno brdo”

Portal Novi list

Foto HTV/HRT

Foto HTV/HRT



Oko tisuću građana Siska zatražilo je u subotu s mirnog prosvjeda ispred pogona za obradu troske tvrtke Kemokop pod nazivom “NE troSKa, imamo Zeleni brijeg, nećemo Crno brdo!” da se prekine dovoz troske u Sisak na obradu jer je, naglašavaju, riječ o opasnom otpadu s kancerogenim elementima.


Trosku prevoze iz Zadra


Traže da se industrija premjesti iz blizine grada. Organizatori ističu da su izloženi raznim utjecajima kemijskih procesa, komunalnog medicinskog i kemijskog otpada. Poručuju, boje se za svoje zdravlje.


– Ta troska prošla je daleki put od Šibenika do Zadra. Od Zadra do Siska je 330 km, kada sve zbrojite troska je prošla u razmjerima da 150 puta obiđete kuglu zemaljsku oko ekvatora.




Kako je osnovno načelo ekologije da se otpad zbrinjava najbliže gdje je nastao, ne vidimo logiku da se 150 puta obiđe kugla zemaljska, naglasila je za HRT Snježana Sužnjević Vago, građanska inicijativa “Siščani ne žele biti Smetlišćani”.


– Svakodnevni smrad koji se i danju, a posebice noću širi iz tog prostora znatno narušava kvalitetu života građana, a bojimo se i posljedica po zdravlje, dodala je.


Ne žele biti smetliščani


Iz Građanske inicijative Siščani ne žele biti smetliščani odbacili su prigovor da u Sisku nema novih investicija zbog njihovih aktivnosti i prosvjeda.


– Sisku treba reset, nema novih investicija jer je Sisak postao smetlište. Nitko neće doći investirati u Sisak jer je grad postao smetlište. Dok ne očistimo svoje dvorište, nitko neće htjeti doći u Sisak osim novih gospodara otpada. Nitko neće ulagati u smetlište, nitko neće raditi pokraj odlagališta otpada i doći se trovati, rekla je Sužnjević Vago.


– Probudite se, Sisak je na putu da nestane nakon 2000 godina, poručila je.


Sudionici prosvjeda poručili su lokalnim političarima da će, dopuste li dovoz troske u Sisak, karijeru završiti na odlagalištu propalih političara.


Dugogodišnja liječnica obiteljske medicine u Sisku Semira Harčević Vasilik pripremila je kratku predstavu u kojoj su sudjelovali svi prosvjednici te su pokazali uznemirujuću učestalost bolesti dišnih puteva i malignih oboljenja u Gradu Sisku.


Na kraju mirnog prosvjeda, javlja HRT, u Sisku tisuću građana, sudionika prosvjeda poručilo je: “Naš grad nije kanta za smeće, Sisak kaže NE!”


Cijeli prilog pogledajte OVDJE.


Kemokop: Troska nije opasan otpad


Tvrtka Kemokop ocijenila je da je prosvjed motivirani političkim sukobima, a za trosku kažu da nije opasan otpad. Ova je tvrtka na javnom natječaju dobila posao obrade troske u svom pogonu u Sisku, a u reakciji poslanoj medijima odbacili su tvrdnje iznesene na prosvjedu.


Iz Kemokopa kažu da se njihovi ime povezuje s posve neutemeljenim optužbama koje proizlaze iz namjere da se stvori pritisak na političke aktere i sustav. Podsjećaju da su ovog tjedna za građane organizirali dan otvorenih vrata, gdje su neovisni stručnjaci objašnjavali svojstva troske i način zbrinjavanja. Njihovom pozivu odazvalo se -.pet građana.


Za današnji prosvjed kažu  da su se predstavnici građanske inicijative izravno obratili lokalnoj vlasti s porukom da će “završiti na političkom otpadu kao njihova prethodnica”.


“Iz svega nedvojbeno proizlazi da sama troska nije pravi povod prosvjedu Kako bismo pokušali spriječiti daljnje širenje dezinformacija i politički motivirano poticanje panike među stanovništvom, želimo naglasiti da troska nije opasan otpad.


Iz tog razloga se može obrađivati u Sisku bez dodatnih mjera na koje pozivaju vođe prosvjeda, kojima je ponuđen uvid u svu relevantnu dokumentaciju, dozvole i analize, ali su ga odbili”, poručuju iz Kemokopa.


Za trosku kažu da se neće drobiti niti biti deponirana u Sisku, dok prskanje vodom u procesu separacije suzbija pojavu prašine. Prema njima, nema nikakve zakonske ni stručne potrebe za dodatnim pročistačem voda u takvom postupku.


“Nakon obrade prosijavanjem odvozit će se s lokacije radi upotrebe u građevinskim radovima, poput gradnje prometnica. Način na koji ćemo obraditi trosku dobar je primjer kružne ekonomije, kada se otpad pretvori u korisnu sirovinu.


Troska nema neugodan miris i njena obrada u Kemokopu neće ni na koji način utjecati na okolno stanovništvo, koje je nakon potresa prihvatilo mogućnost da svoj građevinski otpad bez naknade odlaže kod nas”, kažu u Kemokopu.