Digitalni život

Kad nas pametni telefoni preuzmu. Zašto je prekomjerno vrijeme pred ekranom opasno i kako ga smanjiti

Mija Dropuljić

FOTO: iStock

FOTO: iStock

Psihologinja upozorava da dugotrajno korištenje mobitela slabi fokus i mentalno zdravlje – i otkriva kako vratiti kontrolu

Koliko puta ste posegnuli za mobitelom „samo da pogledate vrijeme“ – i sat vremena kasnije shvatili da ste još uvijek na TikToku ili Instagramu? Automatizam kojim ruka hvata mobitel, a palac nesvjesno scrolla, postao je svakodnevica mnogih. Ipak, psiholozi upozoravaju: prekomjerno vrijeme pred ekranom nije bezazleno.


Hamburška psihologinja Franziska Kaschub ističe da pretjerano korištenje društvenih mreža povećava rizik od depresivnih simptoma, tjeskobe, poremećaja spavanja i smanjenog samopouzdanja. Dugoročno, studije pokazuju i smanjenu aktivnost u dijelu mozga odgovornom za samokontrolu i koncentraciju. Rezultat je slabiji fokus, manja kreativnost i brže iscrpljivanje.


Kako prepoznati da je vrijeme za promjenu?


Ako gubite pojam o vremenu dok scrollate, često posežete za mobitelom bez da vas notifikacija „pozove“ ili se osjećate nemirno kada uređaj nije pri ruci – to su jasni znakovi da je vrijeme za postavljanje granica. Pretjerana upotreba vodi i socijalnom povlačenju: manje druženja, manje hobija i sve veće oslanjanje na digitalni svijet.



FOTO: iStock

Zašto je teško odložiti mobitel?


Društvene mreže aktiviraju naš sustav nagrade u mozgu na isti način kao kockanje. Svaki „like“ i nova obavijest funkcioniraju kao mali pojačivači, stvarajući naviku koje se teško osloboditi. Uz to, iluzija da scrollanje opušta zapravo nas još više izlaže podražajima i socijalnim usporedbama, što dugoročno povećava stres. Prava regeneracija, ističe psihologinja, dolazi od aktivnosti koje aktiviraju parasimpatički sustav – šetnje u prirodi, razgovora, glazbe ili joge.


Kako smanjiti vrijeme pred ekranom


Prvi korak je osvijestiti vlastite navike. Aplikacije koje prate korištenje mogu pomoći da shvatite koliko vremena odlazi na pojedine mreže. Korisno je i isključiti push-obavijesti te postaviti vremenska ograničenja. Psihologinja predlaže i stvaranje „ako – onda“ rutina: „Ako dođem kući, ostavim mobitel u kutiji i napravim čaj.“ Tako nastaju novi rituali u kojima mobitel nema glavnu ulogu.


Male promjene mogu donijeti velike rezultate. Mobitel izvan spavaće sobe, svjesna odluka da se ne scrolla odmah nakon buđenja ili dogovor s partnerom o večerama bez uređaja – sve to stvara nove obrasce. Važno je i postepeno smanjivanje, a ne nagli „digitalni detoks“. Cilj je održiv tempo koji dugoročno donosi veću prisutnost, bolji fokus i mirniji svakodnevni život.