Inflacija nam je ubrzala, dvostruko je viša nego u eurozoni i jedna od najviših u Europskoj uniji
U Hrvatsku su stigle takozvane digitalne cijene, odnosno digitalne etikete, a riječ je o elektroničkim etiketama na kojima su ispisane cijene, a ne na papiru. Takav način označavanja cijena već godinama imaju Španjolska, Italija i Nizozemska, a od unatrag sedam dana i Hrvatska. No, nije čitava novina u tome što su cijene ispisane digitalno, a ne otisnute na etiketi, nego u tome što takve cijene određuje umjetna inteligencija i to na temelju ponude i potražnje u koje potrošači nemaju nikakav uvid, niti bi ga trebali imati, čime se širom otvaraju vrata manipulaciji cijenama, upozoravaju udruge za zaštitu potrošača, jer ne postoji ni zakon ni mehanizam koji bi kontrolirao trgovce u ovom znanstveno-fantastičnom načinu određivanja cijena.
Iako su veliki trgovački lanci s uporabom digitalnih cijena počeli tek nedavno, to je bilo sasvim dovoljno vremena da potrošačima počmu zadavati glavobolje jer se takve cijene, koje određuje umjetna inteligencija, mijenjaju i po nekoliko puta na dan. I ne samo da se mijenjaju nekoliko puta u danu, nego se cijena može promijeniti i u roku nekoliko minuta, odnosno od trenutka kada ste proizvod uzeli s police pa dok dođete do blagajne, na što su građani već upozorili udruge za zaštitu potrošača. I dok se trgovci kunu da je sve transparentno, ostaje činjenica da ih nitko ne kontrolira.
Ovako moramo vjerovati trgovcima koji su nas pod krinkom inflacije dobro preveslali zadnjih godina, što dokazuju i podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojima su cijene hrane i pića počele galopirati brže od cijena usluga, i to usred turističke sezone. Dodatni je problem što će cijene nastaviti rasti i kad završi sezona i što Vladina odluka o zamrzavanju cijena za 70 proizvoda očito nije dala rezultata, a kamoli djelovala antiinflacijski.
Prije nego što je krajem siječnja utvrdila listu proizvoda sa zamrznutim cijenama, Vlada je održala veliki sastanak s predstavnicima trgovačkog sektora i svima su bila puna usta transparentnosti i zaštite standarda građana, a danas vidimo kako je sve ispalo – inflacija nam je ubrzala, dvostruko je viša nego u eurozoni i jedna od najviših u Europskoj uniji, a o cijenama hrane i pića, za koje je isključivo odgovoran sektor trgovine, da i ne govorimo.
Na upit zašto nam cijene i dalje divljaju, dobit ćemo već standardizirane odgovore da je to zbog toga što je Hrvatska malo tržište, zatim da je Hrvatska logistički zahtjevna (iako 80 posto stanovništva živi uz autoceste), kriv je i PDV na hranu, turisti koji puno troše, ali i trgovačke marže koje trgovci skrivaju k’o zmija noge.
A sada će dodatni razlog eksploziji cijena biti umjetna inteligencija.
Uvijek će se naći razlog, u to budite uvjereni.
Najprije su nas uvjeravali da imamo uvoznu inflaciju, pa kad ta teorija više nije držala vodu, priznali su da ipak imamo našu specifičnu hrvatsku inflaciju, a sada ćemo imati digitalnu inflaciju, kako i priliči digitalnom 21. stoljeću.
No, ako ništa drugo, digitalne cijene već su rasteretile ionako preopterećene radnike u trgovinama posebno po pitanju prekovremenog rada koji sada postaje nepotreban. Smanjile su se i silne količine papira potrebne za tiskanje cijena, a namjera je smanjiti i silne količine hrane koju trgovački centri bacaju zbog isteka roka trajanja jer će umjetna inteligencija sada automatski snižavati cijene robe pred istekom trajanja.
A hoće li uvođenje digitalnih cijena smanjiti potrebe za radnicima u trgovini? Iako će tzv. elektroničke ili digitalne cijene rasteretiti zaposlene u trgovinama s jedne strane, s druge pak više neće biti potrebe za dijelom radnika. Naime, digitalnim cijenama, koje ovise o ponudi i potražnji, zbog čega se cijena može mijenjati i nekoliko puta u danu, upravlja umjetna inteligencija pa možemo zaključiti da su zaposleni u sektoru trgovine prvi čije će poslove zamijeniti računalni algoritmi. Najave da će umjetna inteligencija istisnuti ljudski faktor iz pojedinih polako postaju naša stvarnost, a na udaru su se našli oni s gotovo najnižim primanjima u gospodarstvu. No, na njihovu sreću, potražnja za radnicima u trgovini je tolika da je ne može nadomjestiti ni umjetna inteligencija.
Dražen Katalinić
Digitalna inflacija
Dražen Katalinić
27. kolovoz 2025 13:06
Inflacija nam je ubrzala, dvostruko je viša nego u eurozoni i jedna od najviših u Europskoj uniji
U Hrvatsku su stigle takozvane digitalne cijene, odnosno digitalne etikete, a riječ je o elektroničkim etiketama na kojima su ispisane cijene, a ne na papiru. Takav način označavanja cijena već godinama imaju Španjolska, Italija i Nizozemska, a od unatrag sedam dana i Hrvatska. No, nije čitava novina u tome što su cijene ispisane digitalno, a ne otisnute na etiketi, nego u tome što takve cijene određuje umjetna inteligencija i to na temelju ponude i potražnje u koje potrošači nemaju nikakav uvid, niti bi ga trebali imati, čime se širom otvaraju vrata manipulaciji cijenama, upozoravaju udruge za zaštitu potrošača, jer ne postoji ni zakon ni mehanizam koji bi kontrolirao trgovce u ovom znanstveno-fantastičnom načinu određivanja cijena.
Iako su veliki trgovački lanci s uporabom digitalnih cijena počeli tek nedavno, to je bilo sasvim dovoljno vremena da potrošačima počmu zadavati glavobolje jer se takve cijene, koje određuje umjetna inteligencija, mijenjaju i po nekoliko puta na dan. I ne samo da se mijenjaju nekoliko puta u danu, nego se cijena može promijeniti i u roku nekoliko minuta, odnosno od trenutka kada ste proizvod uzeli s police pa dok dođete do blagajne, na što su građani već upozorili udruge za zaštitu potrošača. I dok se trgovci kunu da je sve transparentno, ostaje činjenica da ih nitko ne kontrolira.
Ovako moramo vjerovati trgovcima koji su nas pod krinkom inflacije dobro preveslali zadnjih godina, što dokazuju i podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojima su cijene hrane i pića počele galopirati brže od cijena usluga, i to usred turističke sezone. Dodatni je problem što će cijene nastaviti rasti i kad završi sezona i što Vladina odluka o zamrzavanju cijena za 70 proizvoda očito nije dala rezultata, a kamoli djelovala antiinflacijski.
Prije nego što je krajem siječnja utvrdila listu proizvoda sa zamrznutim cijenama, Vlada je održala veliki sastanak s predstavnicima trgovačkog sektora i svima su bila puna usta transparentnosti i zaštite standarda građana, a danas vidimo kako je sve ispalo – inflacija nam je ubrzala, dvostruko je viša nego u eurozoni i jedna od najviših u Europskoj uniji, a o cijenama hrane i pića, za koje je isključivo odgovoran sektor trgovine, da i ne govorimo.
Na upit zašto nam cijene i dalje divljaju, dobit ćemo već standardizirane odgovore da je to zbog toga što je Hrvatska malo tržište, zatim da je Hrvatska logistički zahtjevna (iako 80 posto stanovništva živi uz autoceste), kriv je i PDV na hranu, turisti koji puno troše, ali i trgovačke marže koje trgovci skrivaju k’o zmija noge.
A sada će dodatni razlog eksploziji cijena biti umjetna inteligencija.
Uvijek će se naći razlog, u to budite uvjereni.
Najprije su nas uvjeravali da imamo uvoznu inflaciju, pa kad ta teorija više nije držala vodu, priznali su da ipak imamo našu specifičnu hrvatsku inflaciju, a sada ćemo imati digitalnu inflaciju, kako i priliči digitalnom 21. stoljeću.
No, ako ništa drugo, digitalne cijene već su rasteretile ionako preopterećene radnike u trgovinama posebno po pitanju prekovremenog rada koji sada postaje nepotreban. Smanjile su se i silne količine papira potrebne za tiskanje cijena, a namjera je smanjiti i silne količine hrane koju trgovački centri bacaju zbog isteka roka trajanja jer će umjetna inteligencija sada automatski snižavati cijene robe pred istekom trajanja.
A hoće li uvođenje digitalnih cijena smanjiti potrebe za radnicima u trgovini? Iako će tzv. elektroničke ili digitalne cijene rasteretiti zaposlene u trgovinama s jedne strane, s druge pak više neće biti potrebe za dijelom radnika. Naime, digitalnim cijenama, koje ovise o ponudi i potražnji, zbog čega se cijena može mijenjati i nekoliko puta u danu, upravlja umjetna inteligencija pa možemo zaključiti da su zaposleni u sektoru trgovine prvi čije će poslove zamijeniti računalni algoritmi. Najave da će umjetna inteligencija istisnuti ljudski faktor iz pojedinih polako postaju naša stvarnost, a na udaru su se našli oni s gotovo najnižim primanjima u gospodarstvu. No, na njihovu sreću, potražnja za radnicima u trgovini je tolika da je ne može nadomjestiti ni umjetna inteligencija.