Europska središnja banka je unazad dvije godine držala svoje ključne kamatne stope na prilično visokim razinama kako bi motivirala poslovne banke da imobiliziraju novac iz sustava, a kako bi se na taj način djelovalo protiv inflacije. Jer, kada su ključne stope niske, niske su i stope na kredite, što raspiruje potražnju, a onda i cijene.

To se željelo spriječiti, a posljedica takve politike su ogromni viškovi likvidnosti poslovnih banaka na računima kod središnjih banaka.

U Hrvatskoj su se kretali oko 15 milijardi eura, temeljem čega je HNB bankama isplaćivao masne kamate od po pola milijarde eura godišnje. Banke su zgrtale ogromne dobiti, a da nisu ni orale ni kopale.

No, od sredine prošle godine ECB mijenja ploču, pa počinje snižavati ključne stope. Trenutno stopa po kojoj se bankama ukamaćuju depoziti kod HNB-a (deposit facility rate) iznosi 2 posto, što je upola manje od 4 posto, što je bila njena najviša razina.

Rast kredita

Zanimalo nas je stoga jesu li banke počele povlačiti viškove likvidnosti jer im držati ih kod HNB-a više nije toliko isplativo. I gdje su uopće ti viškovi završili?

»Bazen« kreditiranja građana već je pomalo iscrpljen, a uvedeni su i dodatni limiti. Korporativna potražnja je pak priča za sebe.

U nedavnoj anketi HNB-a srednje i male tvrtke otvoreno govore da se radije financiraju vlastitim sredstvima i odgodom plaćanja nego bankovnim kreditima.

Velike kompanije su upućene na banke, no njima su otvoreni i drugi kanali financiranja. »Odgoda plaćanja« u biti znači zavlačenje u plaćanju što je specifičnost poslovanja u Hrvatskoj.

Država se pak podosta financira kod građana, prodajući im narodne obveznice i trezorce.

Iz Hrvatske udruge banaka potvrdili su da banke manje novca drže u HNB-u jer im to više nije toliko isplativo, a tvrde i da su se stoga – okrenule kreditiranju tvrtki.

– Banke su krajem lipnja na računima prekonoćnih depozita kod HNB-a držale 10,3 milijarde eura, što je oko 16 posto manje nego u isto vrijeme prošle godine. Uz nižu kamatnu stopu na prekonoćne depozite, niža osnovica znači da – sukladno najavama – ovaj izvor prihoda postupno gubi na značaju. Zbog toga, i zbog uobičajenih poslovnih razloga vezanih uz gospodarski rast, banke su snažno okrenute kreditiranju što se vidi u podacima o kreditima. Oni odražavaju i dalje dinamičnu potražnju.

Prema lipanjskim podacima, godišnja stopa rasta neto kredita u usporedbi s lipnjem 2024. iznosila je 13,5 posto za stanovništvo i 11,9 posto za poduzeća. To ukazuje na snažnu kreditnu potražnju.

Unatoč zaoštravanju kreditnih kriterija za stanovništvo od srpnja, potražnje neće nedostajati, a veća orijentacija poduzeća k financiranju putem tržišta kapitala ni u kom slučaju ne predstavlja supstitut kreditnoga financiranja.

Naprotiv, orijentacija k tržištu kapitala znači bolju kapitaliziranost i rast poduzeća, što već u srednjem roku osnažuje potražnju za kreditima koju su banke spremne zadovoljiti uz povoljne uvjete koji trenutačno prevladavaju na tržištu.

Hrvatska ima peti najniži trošak zaduživanja za poduzeća u europodručju, s prosječnom kamatnom stopom od 3,6 posto za nove plasmane u svibnju 2025., tvrdi HUB.

I u HNB-u su potvrdili da je stanje imobiliziranih viškova likvidnosti palo, te da su bankama stoga ove godine platili nešto manje kamata.

– HNB je ukupno isplatio bankama na ime kamata na prekonoćne depozite u prvih sedam mjeseci 2025. godine 188,8 milijuna eura.

U 2024. HNB je bankama isplatio 532,2 milijuna eura kamata na prekonoćne depozite, a u 2023. godini je po istoj osnovi bankama isplaćeno 478,9 milijuna eura.

Tijekom 2023. prekonoćni depoziti banaka na njihovim računima kod HNB-a prosječno su iznosili 14,3 milijarde eura, a u 2024. 14 milijardi eura. U prvih sedam mjeseci 2025. godine prekonoćni depoziti banaka na njihovim računima kod HNB-a prosječno su iznosili 12,8 milijardi eura.

Zadnje stanje viška likvidnosti (15. kolovoza 2025.) iznosi 12,2 milijarde eura, a najviša razina tijekom posljednje dvije godine iznosila je 17,1 milijardu eura (29. prosinca 2023.), navode u HNB-u.

Nisu, međutim, potvrdili da je nekoliko milijardi eura koje su banke povukle nužno završilo samo u kreditiranju. HNB daje širu sliku pa podsjeća da kreditna aktivnost banaka sama po sebi ne utječe na ukupnu razinu viška likvidnosti, već dovodi tek do njegove preraspodjele među bankama u domaćem sustavu.

Potraga za drugim prilikama

– Do promjene u ukupnoj razini viška likvidnosti dolazi tek ako sredstva od kredita napuste domaći bankovni sustav, kroz odljeve u gotovinu ili u inozemstvo.

Višak likvidnosti hrvatskog bankovnog sustava u srpnju 2025. iznosio je 10,8 milijardi eura, što je za 4,6 milijardi eura manje nego krajem prošle godine.

Pritom je najviša razina viška likvidnosti, kao što je navedeno, tijekom posljednje dvije godine iznosila 17,1 milijardi eura. U smjeru smanjenja viška likvidnosti tijekom ove godine djelovali su odljevi likvidnosti u prekograničnim platnim transakcijama uglavnom uslijed pogoršanja salda na tekućem računu platne bilance, kao i ulaganja banaka i ostalih financijskih institucija u inozemne vrijednosne papire, povećanje depozita mirovinskih fondova kod HNB-a, dok je u suprotnom smjeru djelovao priljev gotovine eura iz inozemstva (u mjeri u kojoj su banke položeni dio tog priljeva polagale u HNB-u) te smanjenje depozita države kod HNB-a, tumače u središnjoj banci.

To korespondira sa zaključkom koji je glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić iznio još krajem prošle godine, da su se banke, predviđajući da će im prihodi po osnovi kamata kod središnjih banaka uskoro pasti, počele »hedgirati«, odnosno štititi se od takvog scenarija, ulažući u različite inozemne financijske instrumente.

Spomenuo je tada i odljev sredstava i smanjenje viškova koje drže kod HNB-a.

Ovih dana smo ga pokušali kontaktirati, no nismo uspjeli. No, ovaj je scenarij očito još aktualniji, s obzirom na to da su fiksni prinosi dodatno pali pa su banke motivirane tražiti druge prilike.

Pogoršanje salda

Upravljanje likvidnošću jedan je od najvažnijih zadataka banaka. Naravno da banke moraju biti superlikvidne jer sve ostalo ruši reputaciju i izaziva stampedo. No, ovdje je riječ o viškovima za koje također nije dobro da su preveliki jer govore o beizdejnosti kreditne politike.

Sada je višak smanjen jer je došlo do odljeva uslijed plaćanja uvoza, ulaganja financijskih institucija preko granice, ali i rasta kredita.

– Kao udio u ukupnoj imovini, višak likvidnosti polovinom 2025. iznosio je oko 12 posto aktive banaka, što je i dalje zamjetno više od 7 posto aktive banaka na razini europodručja, kažu u HNB-u.