U Hrvatskom muzeju turizma u Vili Angiolini u Opatiji krenula je serija izložbi organiziranih u suradnji s hrvatskim muzejskim institucijama. Tako se sve do 7. rujna može razgledati izložba »Modri pogledi – pučina i priobalne vedute u hrvatskoj likovnoj umjetnosti«, a izložena su remek-djela iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu.

– Izložba donosi pregled viđenja pučine i priobalja u hrvatskom slikarstvu od kraja 19. stoljeća do apstrakcije. More i njegov obalni pojas prikazani su kao prostor estetskog nadahnuća, duhovne introspekcije i povijesne mijene, od plenerističke vjernosti prirodi do apstraktnih izraza unutarnjih stanja. Slikarska djela ističu plavu boju, istražuju simboliku, njezino značenje i vizualni utjecaj modrog. Plava boja smatra se neuhvatljivom i nedodirljivom jer se otkriva na rubovima našeg svijeta, onim najudaljenijim i najdubljim prostorima u doticaju neba i mora. U vremenima kada su prirodne ljepote sve češće ugrožene masovnim turizmom i ekološkim nestabilnostima, »Modri pogledi« podsjećaju nas da su umjetnički prikazi mora više od puke reprezentacije, oni su zrcala naše odgovornosti prema prostoru u kojem živimo.

Foto Matea Jurčić

Od Bukovca do Crnčića

Početke prikaza mora u hrvatskom slikarstvu bilježe umjetnici poput Vlaha Bukovca i Mencija Clementa Crnčića, koji krajoliku pristupaju kroz akademski realizam i plenerizam. Nedaleko od Opatije, u Novom Vinodolskom, Menci Clement Crnčić naslikao je prve marine hrvatske moderne. S prijelazom u 20. stoljeće pejzaž postaje ključni izraz nacionalnog identiteta, a umjetnici poput Emanuela Vidovića, Ljube Babića i Ignjata Joba unose emocionalnu i ekspresivnu dimenziju prostora. Autori poslijeratnog razdoblja poput Ede Murtića, Ive Dulčića i Frane Baće pejzaž interpretiraju kroz boju, simboliku i lirsku apstrakciju. U drugoj polovini 20. stoljeća krajolik sve više postaje mentalni prostor i nositelj osobne memorije, što se očituje u radovima Slavka Šohaja, Zlatana Vrkljana, Marte Ehrlich i Dalibora Paraća.

Foto Matea Jurčić

Na izložbi su zastupljena remek-djela najznačajnijih hrvatskih umjetnika 20. i 21. stoljeća iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti: Ljube Babića, Frana Baće, Vlahe Bukovca, Mencija Clementa Crnčića, Ive Dulčića, Marte Ehrlich, Ignjata Joba, Mile Kumbatović, Gustava Likana (Haueisena), Baneta Milenkovića, Jerolima Miše, Omera Mujadžića, Ede Murtića, Dalibora Paraća, Vilima Svečnjaka, Slavka Šohaja, Đure Tiljka, Emanuela Vidovića, Zlatana Vrkljana i Mladena Veže.

Predavanje Snježane Pintarić

Organizaciju ove izložbe zajednički potpisuju Hrvatski muzej turizma iz Opatije i Nacionalni muzej moderne umjetnosti iz Zagreba, kustosice izložbe su Tea Hatadi i Lorena Šimić, a autorice postava Lada Sega i Lorena Šimić.

Pri kraju trajanja ove izložbe, 5. rujna u 19 sati u HMT-u će predavanje pod nazivom »Jadranska obala u djelima hrvatskih modernista« održati dr. sc. Snježana Pintarić.

Foto Matea Jurčić

– Dugogodišnja ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti i stručnjakinja za slikarstvo 20. stoljeća i novijih razdoblja, dr. sc. Snježana Pintarić govorit će o hrvatskim slikarima koji su od sredine 19. stoljeća sve do danas prenosili na platno motive jadranske obale, stvarajući amblematske slike naših primorskih gradova, otoka i morskih krajolika. Hrvatski modernisti interpretiraju ih na nove i drukčije načine, koje karakterizira odmak od tradicionalnoga realističkog prikazivanja, naglašavanje subjektivnog doživljaja krajolika, kao i eksperimentiranje oblicima i bojama. Kako u našoj javnosti nisu dovoljno poznati umjetnici koji su unutar naših kulturnih i nacionalnih granica ispisali povijest hrvatskog pejzaža, ovim predavanjem želimo podsjetiti na njih i upozoriti na njihovu vrijednost – poručila je ravnateljica Hrvatskog muzeja turizma Nataša Ivančević.

Foto Matea Jurčić