Puno buke ni oko čega. Tako se može ukratko opisati susret američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina koji je, kako bi se postiglo okončanje rata u Ukrajini, održan na Aljasci. Nakon trosatnih razgovora iza zatvorenih vrata, dvojica državnika ustvrdila su kako nikakav dogovor, ne samo o završetku rata, već ni o privremenom primirju, nije postignut.

– Sporazuma još nema, no postignut je značajan napredak. Puno je točaka oko kojih smo se složili, načinjen je značajan pomak, ali trebamo se još usuglasiti oko nekoliko otvorenih pitanja, poručio je Trump tijekom zajedničke tiskovne konferencije koja je održana netom nakon sastanka.

Izglađeni imidž

Iako očito nije donio nikakav pomak prema miru u Ukrajini, ovaj mini summit na Aljasci ima ogromno značenje za jednu drugu stvar. Vratio je Putina u krug uvaženih svjetskih lidera. Još do prije dan ili dva Putin je bio jedan od glavnih negativaca na svjetskoj političkoj sceni, no doček i tretman kojega je imao u Anchorageu ponovo je izgladio njegov imidž. Od dočeka na raskošnom crvenom tepihu, preko zajedničke vožnje u Trumpovoj limuzini do mjesta sastanka, do posljednjeg, ali poznavaocima prilika vrlo bitnog detalja. Organizacije same tiskovne konferencije. Naime, Putin je na konferenciji govorio prvi što je krajnje neuobičajeno u ovakvim slučajevima gdje domaćin, u ovom slučaju Trump, uvijek, ali baš uvijek nastupa prvi. I drugo, na konferenciji za medije nisu bila dozvoljena pitanja što je situacija na koju Trump, prilično blagoglagoljiv i za izjave otvoren političar, nije naučio.

Ujedno, prilikom ovih izjava, sama Ukrajina, odnosno mogućnost zaustavljanja sukoba gotovo da i nije bila spomenuta. Putin je više govorio o pozitivnoj atmosferi susreta i povijesti kada je Aljaska bila dio Rusije, a na Ukrajinu se osvrnuo samo tvrdnjom kako korijenski uzroci sukoba trebaju biti riješeni prije postizanja samog sporazuma. Puno više na Ukrajinu se nije osvrnuo ni Trump koji je samo poručio kako tjedno pogiba pet, šest ili sedam tisuća ljudi te kako bi Putin također rado vidio da se tako nešto zaustavi. Zajednički zaključak dvojice lidera bio je kako će se uskoro vjerojatno ponovo vidjeti, s Putinovim pozivom da se to dogodi u Moskvi.

Čim je Putin napustio Anchorage, Trump je dao ekskluzivni intervju svojoj omiljenoj TV mreži Fox Newsu u kojemu je malo pojasnio što se događalo iza zatvorenih vrata s ruskim predsjednikom.

– Ne mogu ići u detalje, ali Putin je otvoren za mir. Ali sada je vrijeme da Zelenski preuzme inicijativu i pregovara oko mira. A mogla bi tu pomoći i Europska unija, ne mogu ja sam sve postići. Kada se Putin i Zelenski dogovore, i ako to žele, mogu i ja biti prisutan na tom sastanku. Nije da želim biti tamo, ali to treba odraditi, ustvrdio je Trump za Fox News.

Istovremeno, Zelenski i vlada u Kijevu napeto su iščekivali vijesti s Aljaske. S jedne strane prilično je jasno kako su u Kijevu s olakšanjem dočekali vijest kako sporazum nije postignut jer bi on, sigurno je, podrazumijevao da se Kijev mora odreći dijela ukrajinskog teritorija. S druge strane, ostaje činjenica kako nisu zaustavljena neprijateljstva, a Kijev se sve teže nosi s intenzivnim ruskim napadima i pitanje je vremena kada će njihove borbene linije popucati, pa čak se možda i potpuno raspasti. Zelenskij je već pozvan kod Trumpa na sastanak koji će se održati sutra tijekom prijepodneva kako bi ga detaljno upoznao s tijekom razgovora koji su se odvijali na Aljascim, no prilično sigurno i kako bi izvršio dodatni pritisak na ukrajinskog predsjednika da popusti malo u svojim stajalištima i pristane na razmjenu teritorija kako bi se osigurao mirovni sporazum.

Diplomatske fraze

Reakcije europskih lidera na sastanak bile su očekivane, mahom simbolične naravi. Macron je ustvrdio kako je na Rusiju potrebno i dalje vršiti pritisak, talijanska premijerka Maloni tvrdi kako je susret stvorio tračak nade za mirovne pregovore, finski predsjednik Stubb zaziva za jaka sigurnosna jamstva koja su potrebna za mir u Ukrajini. Sve u svemu, diplomatske izjave bez neke inicijative, izjave koje neće nikome ni pomoći ni odmoći u postizanju mira.

Prema svemu viđenom, sastanak u Anchorageu, iako je vođen pod egidom rješavanja ruske agresije na Ukrajinu, imao je sasvim drugi cilj. Ponovnu uspostavu i normalizaciju odnosa Washingtona i Moskve kao dvije globalne velesile.

– S novom administracijom u Washingtonu došlo je do svojevrsnog reseta u odnosima s Rusijom, svojevrsnog podvlačenja linije i kretanja dalje u odnosima, kretanja iz početka. To se događalo i u mandatima bivših američkih predsjednika poput Obame, i nije to ništa čudno, jer Rusija se ne može ignorirati. Ovim susretom međunarodni poredak i međunarodno pravo stavljeno je u drugi plan. Vidjet ćemo hoće li drugi krug razgovora vezanih za Ukrajinu vratiti dostojanstvo Europske unije, u što sumnjam. U svakom slučaju, nisu to pretjerano dobre vijesti za male zemlje, kaže za naše novine analitičar dr. Tvrtko Jakovina.

Očito je kako SAD pod predsjednikom Trumpom gube polako interes za istinsko rješavanje rata u Ukrajini, prebacujući ovaj »vrući krumpir« u ruke Europske unije ali prije svega samog Kijeva. Posebice imajući na umu kako je Trump poručio da je Zelenski taj koji treba postići mirovni sporazum a da će on, ako baš mora, biti prisutan.

Imajući na umu da se Europska unija nije pokazala pretjerano uspješnom kao pregovarač ili posrednik u rješavanju ratnih sukoba, sastanak na Aljasci vjerojatno je ukrajinskom vodstvu jasno pokazao da su u rješavanju sukoba prepušteni sami sebi. Zelenski je toga sada više ili manje svjestan i jedina mu je nada da sutra Trumpu ponudi nešto što će Bijelu kuću nagnati da se ponovo aktivnije uključi u cijelu stvar. A znajući Trumpa kao pragmatičnog trgovca, to nešto zasigurno će Ukrajinu vrlo skupo stajati. No pitanje je ima li Kijev sada izbora jer sami će se Moskvi jako teško oduprijeti.

Sigurnosna jamstva po uzoru na članak 5 NATO-a

SAD je u subotu Ukrajini ponudio sigurnosna jamstva slična onome iz članka 5. NATO-a, ali bez formalnog pristupanja Sjevernoatlantskom savezu, objavili su diplomatski izvori. »Kao jednu od sigurnosnih jamstava za Ukrajinu, američka strana je ponudila garanciju tipa članka 5, izvan NATO-a, uz prethodni pristanak (Vladimira) Putina«, istaknuo je izvor. Dodao je da je Trump iznio ponudu u telefonskom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem i da je ponovljena kasnije u nastavku tog poziva s europskim liderima. Izvor je rekao da pojedinosti o tome kakva će biti američka uloga još nisu poznati.

Prema članku 5, napad na jednu od 32 članice smatra se napadom na cijeli NATO. »Treba nam dugoročna sigurnost koja uključuje i Europu i SAD«, napisao je Zelenskij na X-u nakon telefonskog razgovora. Istaknuo je da o teritorijalnim pitanjima može odlučivati samo Ukrajina.