U zajedničkoj izjavi 26 država se zbog humanitarne krize „neviđenih razmjera” poziva Izrael da odmah omogući humanitarni pristup Pojasu Gaze. Potpisale su ju 19 članica EU-a, uz zemlje poput Kanade, Japana i Australije, te visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku EU-a Kaja Kallas i nekoliko povjerenika Europske komisije, među njima i povjerenica za Mediteran Dubravka Šuica.


Plenković je u izjavi novinarima u Crikvenici rekao da je riječ o nečemu što je dio „niza tehničkih inicijativa” na razinama nižima od ministarske te da ne bi tražio „neko dublje značenje” u činjenici da ju Hrvatska nije potpisala.




„Nebitno je to, bitno je da mi humanitarnu pomoć dajemo”, naglasio je premijer, kazavši da je Hrvatska dala već oko tri milijuna eura pomoći palestinskoj enklavi te da će pomagati i dalje.


Ponovio je stav vlade o eventualnom priznanju Palestine, odluci koju je od početka sukoba donijelo nekoliko europskih zemalja poput Španjolske, Slovenije i Norveške, a Francuska i Velika Britanija najavile da će to učiniti. Hrvatska prije priznanja zagovara dugoročno održivo političko rješenje s dvije države te osnaživanje onih političkih aktera koji su „demokratski, kredibilni i mogu držati funkcionalnu vlast”.


„To je cijeli smisao te politike”, rekao je premijer i dodao da „zasad ne zna na koga bi se priznanje odnosilo”.


Plenković je rekao da se nakon „zvjerskog” terorističkog napada Hamasa na Izrael, u kojemu je ubijeno 1200 ljudi, dogodilo „nastojanje Izraela da uništi” taj militantni pokret, no da su se u tom procesu dogodile brojne civilne žrtve.


Hrvatska za tim žali, „smatra da je taj broj apsolutno prevelik i nedopustiv” te se „ne može ni na koji način opravdati”, zaključio je.