Toplo, hladno, pa ponovo toplo. Od ogromne ljubavi do prilično hladnih odnosa i nazad, ali nikad, baš nikad s mržnjom. Kratak je to sažetak odnosa američkog predsjednika Donalda Trumpa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom tijekom posljednjih četvrt stoljeća.

Odnosa čiji se ton mijenjao relativno brzo, sa snažnim i dinamičnim oscilacijama uvjetovanim političkim razvojem događaja doslovno na dnevnoj razini.

Istina, javno se te promjene tona odnosa moglo vidjeti samo s američke strane. Putin nikada nije dozvoljavao da išta prodre u javnost što bi zaobilazilo službenu sliku koju predsjednik Rusije gaji u javnosti.

Sliku odmjerenog i samozatajnog političara koji više djeluje nego što priča, no nema sumnje da ni kod njega emocije nisu uvijek bile potpuno uravnotežene.

Višesatni razgovor

Prije nego je došao u Bijelu kuću, Trump je vrlo pozitivno govorio o ruskom predsjedniku, nerijetko istupajući u medijima s divljenjem prema Putinu.

Doduše, tada još nije bio političar, već samo poslovni čovjek velikog kalibra, pa je očekivao da će mu njegovi javni istupi u kojima veliča prvog čovjeka Rusije otvoriti sva, ili bar većinu vrata u Moskvi koju je gledao kao veliko tržište.

Tako je već 2000. godine, samo nekoliko mjeseci nakon što je Putin zasjeo u glavni ured Kremlja, Trump o njemu vrlo pozitivno govorio u javnim nastupima i intervjuima, nazivajući ga snažnim liderom.

Prvi stvarni pokušaj osobnog susreta s Putinom Trump je pokušao ostvariti tijekom 2013. godine, kada je organizirao izbor za Miss Universe u Moskvi.

U tome trenutku Trump se već uvelike pripremao za buduće predsjedničke izbore i kontakt s prvim čovjekom velesile koja je, u tom trenutku, ponovo zauzimala ključnu poziciju na globalnoj sceni, svakako bi mu bio koristan.

Javno nije poznato jesu li se doista susreli tom prilikom, no uskoro se pokazalo kako Trump ima prilično snažne i moćne veze u Rusiji.

Naime, američke obavještajne službe optužile su Rusiju za miješanje u američke predsjedničke izbore u korist Trumpa 2016. godine, što su i Trump i Putin opovrgnuli.

Istovremeno, jedna od okosnica Trumpove prve predsjedničke kampanje, uz MAGA pokret, bilo je i jačanje odnosa s Moskvom.

Nakon Trumpove pobjede i ulaska u Bijelu kuću, FBI je čak proveo dvogodišnju istragu kako bi se utvrdilo jesu li tijekom kampanje imali veze s ruskim dužnosnicima ili ruskom obavještajnom službom, je li se Rusija miješala u izbore te je li bilo mogućeg ometanja pravde u izbornom procesu.

Istraga je zaključena bez rezultata. A istražitelj Robert Mueller uskoro je smijenjen i otpušten s dužnosti.

Prvi put Trump i Putin osobno su se susreli licem u lice 2017. godine, tijekom G20 summita u Hamburgu. Iako je za službeni susret bilo predviđeno pola sata, njih su dvojica provela više od dva i pol sata zajedno, iza zatvorenih vrata.

Razgovor je očito bio prilično ugodan i plodonosan, jer su druženje kasnije nastavili i u neformalnom tonu tijekom večere. Naravno, teme razgovora nisu javno objavljene.

Promjena retorike

Sljedeći susret zbio se gotovo u prolazu u vijetnamskom Danangu gdje su u studenom 2017. godine tijekom samita APEC-a nakratko izmijenili nekoliko rečenica tijekom svečane večere kojoj su obojica nazočila.

No, nekih dužih razgovora nije bilo. Zato je u srpnju sljedeće godine u Helsinkiju održan prvi bilateralni susret gdje su prisutna bila isključivo njih dvojica i njihovi prevodioci.

Trump i Putin susreli su se do sada ukupno šest puta, sve u vrijeme Trumpova prvog predsjedničkog mandata, ali kontakti između njih dvojice godinama su vrlo intenzivni, i to najčešće preko posrednika iz njihova najbližeg, unutarnjeg kruga.

Prema procjenama New York Timesa, Trump se samo tijekom 2016. godine, tijekom prve predsjedničke kampanje, susreo s Putinom povezanim ljudima više od 140 puta. Intenzitet susreta bio je toliko velik da su američki mediji to nazvali »projekt Moskva«.

I Trumpovi najbliži suradnici održavali su vrlo bliske kontakte s ruskom stranom, pa je do sada potvrđeno da su »na vezi« s Moskvom bili Michael Flynn, savjetnik predsjednika za nacionalnu sigurnost, potom Jared Kushner, Trumpov zet i bitan član administracije. Tu su još i Paul Manafort, Rex Tiller i cijeli niz drugih političara iz Trumpova najužeg kruga.

Javno je Trump često istupao o Putinu. Većinom je to bilo u superlativima, hvaleći Putina na sav glas. Isticao je da je Putin njegov prijatelj, da je razuman i pametan tip, da se na njega ponekad treba ugledati.

Istina, u posljednjih nekoliko tjedana malo, ali samo malo je zaoštrio retoriku prema ruskom predsjedniku tvrdeći kako je u njega razočaran zbog posljednjih poteza u Ukrajini.

Velike razlike

– Ovdje imamo dva potpuno različita čovjeka. S jedne strane je Donald Trump, vrlo glasan čovjek koji se ne libi, ponekad vjerojatno i ishitreno, vrlo glasno reći svoje mišljenje o nekome, u ovom slučaju Putinu.

No, za to mišljenje ne treba se previše držati, Trump će ga promijeniti sljedećeg dana ako mu to odgovara.

S druge strane je Putin koji nikada nije pokazivao emocije u javnosti, a kamoli da bi komentirao svoj osobni odnos prema američkom predsjedniku, ma koliko dobri ili loši odnosi bili u tome trenutku, kaže za naše novine povjesničar dr. Petar Bašić.

U tome kontekstu treba promatrati i njihov sljedeći susret koji će se u petak održati u Anchorageu. Obojica na njega dolaze s misijom da nešto postignu i da za sebe urade.

S jedne strane, Putinov je cilj da za Rusiju zadrži što više osvojenog teritorija i da oslabi Ukrajinu koliko god može.

Trumpu je s druge strane cilj da za SAD osigura korištenje ukrajinskih rudnih bogatstava, ali i da sebi osobno poploča put do Nobelove nagrade za mir koju neveliko cilja.

A ako pri tome još uspiju i zaustaviti rat, odlično. Mada u cijeloj ovoj priči, što se njih dvojice tiče, to vjerojatno nije pretjerano važno.

Razgovori o teritoriju nemogući bez Ukrajine

Američki predsjednik Donald Trump je rekao da Ukrajina mora biti uključena u razgovore o teritoriju u sklopu bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre s Rusijom, kazao je jučer francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Macronova tvrdnja predstavlja prvu naznaku ishoda razgovora između Trumpa, europskih čelnika i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog s ciljem oblikovanja Trumpovog sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci u petak.

Trumpovo inzistiranje na uključivanju Ukrajine, bude li potvrđeno, moglo bi značiti određeno olakšanje za Ukrajinu i njene saveznike koji su se bojali da bi Trump i Putin mogli postići sporazum nauštrb europskih i ukrajinskih sigurnosnih interesa i koji bi raskomadao ukrajinski teritorij.

Trump i Putin će se u petak sastati na Aljasci radi razgovora o tome kako zaustaviti tri i pol godine dug sukob, najveći u Europi od Drugog svjetskog rata.

Trump je ranije rekao da će obje strane morati pristati na određenu razmjenu teritorija kako bi se okončao rat u kome su živote izgubili deseci tisuća ljudi, a milijuni su raseljeni.

Zelenski je jučer doputovao u Berlin radi virtualnih sastanaka s europskim vođama i potom s Trumpom kojima je domaćin bila Njemačka. Europljani strahuju da bi razmjena teritorija mogla Rusiji donijeti gotovo petinu Ukrajine i ohrabriti Putina da se u budućnosti proširi dalje na zapad.