Najava izraelskog premijera Benjamina Netanyahua kako će njegova vojska uskoro pokrenuti akciju kako bi ponovo vojno zauzela grad Gazu, odnosno najveće naselje na području Gaze, izazvala je žestoke reakcije diljem međunarodne zajednice.

Iako je Netanyahu ustvrdio kako je cilj akcije, koja bi svakoga trenutka mogla krenuti, najbolji način da se Gaza oslobodi od Hamasa, cijeli niz zapadnih zemalja zatražio je od Tel Aviva suzdržanost.

SAD na strani Izraela

Tijekom sastanka Vijeća sigurnosti UN-a, Velika Britanija i Francuska upozorile su kako bi reokupacija grada Gaze mogla dovesti do povrede međunarodnog humanitarnog prava, zatraživši da Izrael zaustavi vojne planove tvrdeći kako oni ne bi osigurali povratak talaca koje Hamas već gotovo dvije godine drži zatočenima.

Upravo suprotno, vojna akcija bi dovela do dodatnog ugrožavanja civila. Na sličnim pozicijama je bio i predstavnik Kine u Vijeću sigurnosti UN-a koji je poručio da je »kolektivno kažnjavanje stanovnika Gaze neprihvatljivo«, dok je Rusija izraelski plan proglasila nesmotrenim ojačavanjem neprijateljstava.

Sjedinjene Američke Države, vjerojatno i najmoćnija stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, jedina je stala na stranu Tel Aviva tvrdeći kako bi rat u Gazi mogao stati već danas da se izraelski taoci vrate kući, no, kako su poručili, ostale članice VS-a koriste ovo tijelo kako bi optužile Izrael za genocid iako su optužbe vrlo često lažne.

– Izrael je u sukobu s Hamasom pobijedio, u to nema nikakve sumnje, no ta ga pobjeda tjera dalje. Vojnom intervencijom Hamas će biti u potpunosti uništen, ali uz ogromne žrtve.

Izrael je precijenio svoj međunarodni ugled i ta bi ga puna pobjeda u Gazi moga vrlo skupo koštati, kaže za naše novine politički analitičar dr. Žarko Puhovski.

Ipak, prilično je jasno da je Netanyahu već donio odluku o nastavku vojne intervencije i punoj reokupaciji sjevernog dijela pojasa Gaze, područja na kojemu se do prije dvije godine nalazilo najgušće naseljeno područje ovog palestinskog teritorija.

Hamas nije uništen

Problem leži u činjenici da Hamas, iako ozbiljno uzdrman tijekom gotovo dvije godine sukoba, još uvijek nije potpuno uništen, te da još uvijek suvereno vlada svim područjima na kojima nema prisustva izraelskih snaga.

Što dodatno produbljuje katastrofalnu humanitarnu situaciju na ovom području teritorijalno veličinom sličnom Karlovcu i okolici, području kojeg naseljuje više od 2,5 milijuna ljudi.

Glad je već odavno prisutna, hrane nema dovoljno, a cijene ono nešto malo namirnica koje se tko zna kojim putevima probiju do stanovnika Gaze idu u nebo.

Međunarodna zajednica šalje kamione s hranom, no prema jučerašnjem izvješću UN-a, čak 88,7 posto namirnica presreće Hamas dijeleći ih svojim ljudima, dok tek mrvice budu podijeljene civilima.

Ostatak završava na crnom tržištu, gdje se prodaju po astronomskim cijenama, pa tako vreća brašna od 40 kilograma danas u Gazi košta oko 120 dolara.

– Cilj ponovnog vojnog zauzimanja Gaze je uspostava reda i normalizacija stanja, zaustavljanje humanitarne katastrofe koje je moguće samo uništenjem Hamasa.

Još u vrijeme Arafata trajali su pregovori između Izraela i Palestinaca kojim je dogovoreno kako će u Gazi sigurnosnu situaciju kontrolirati Izrael, a politički će tim područjem upravljati međunarodna zajednica.

Izrael se nakon nekog vremena povukao iz Gaze, umjesto međunarodne zajednice tim je područjem zavladao Hamas koji je teroristička organizacija, i to se sve pretvorilo u jednu terorističku enklavu.

Već godinama tamo vlada neodrživo stanje gdje svakoga ljeta iz Pojasa Gaze prema Izraelu lete rakete. I sada je Netanyahu očito odlučio vratiti stanje na staro, na stanje koje je zamišljeno prije sporazuma iz Osla, što bi u konačnici donijelo mir i Palestincima i Izraelcima, kaže za naše novine Aurelija Rosenzweig, hrvatska novinarka koja je dugi niz godina živjela u Izraelu.

Vruć kesten

Kako tvrdi, izgledno je da bi sigurnosnu situaciju u Gazi na kraju doista mogli kontrolirati Izraelci, dok bi cijelim područjem, bar neko vrijeme, mogla upravljati međunarodna zajednica. No ne zapadnjaci, već predstavnici arapskih zemalja koji su po mentalitetu slični Palestincima i koje bi Palestinci uvažavali.

Problem u mogućoj civilnoj upravi leži u činjenici da bi se malo tko htio prihvatiti te uloge. Egipat, koji je Pojasu Gaze fizički najbliži i koji graniči s tim teritorijem prema Palestincima nema baš blagonaklono mišljenje, a do prije dvije godine granica Gaze s Egiptom bila je tvrđa nego granica s Izraelom.

Jordan, kao ugledna arapska država na tom području također nema namjeru uplitati se u palestinsko pitanje jer su i sami s njima imali problema. Kuvajt? Ne, palestinske izbjeglice u Kuvajtu bile su najveći irački saveznici tijekom Sadamove okupacije, a Kuvajćani im to ni danas nisu zaboravili.

Možda je najizglednije rješenje da će međunarodnu upravu Gaze preuzeti Saudijska Arabija ili Ujedinjeni Arapski Emirati koji su dovoljno daleko od Palestine da s njima nemaju fizičkog kontakta, a ipak su, kao Arapi i muslimani, prihvatljivi Palestincima za ovu ulogu.

Problem leži u činjenici da ni jedna ni druga zemlja nemaju dovoljan broj vojnika kako bi se uhvatili ovog zadatka, no nema sumnje kako imaju dovoljno novaca da takav, vrlo zahtjevan i težak poduhvat koji će zasigurno podrazumijevati i svojevrsnu deindoktrinaciju stanovništva, financiraju.

Počela žestoka bombardiranja

Palestinci su jučer izvještavali o najsnažnijem izraelskom bombardiranju u nekoliko tjedana istočno od grada Gaze, nekoliko sati nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao da očekuje »prilično brz« kraj proširene ofenzive.

U ofenzivi je kod bolnice Al Šifa ubijeno šestero novinara, uključujući dopisnika Al Jazeere Anasa al-Šarifa, prenosi agencija dpa. Svjedoci prenose da su izraelski tenkovi i zrakoplovi gađali Sabru, Zejtun i Šedžaju, tri istočna predgrađa Gaze na sjeveru enklave, zbog čega je velik broj ljudi morao pobjeći prema zapadu.

Dio stanovnika rekao je da je noć na ponedjeljak bila jedna od najgorih u nekoliko tjedana, strahujući od mogućnosti dublje ofenzive u njihovom gradu za koji se vjeruje da je dom za milijun Palestinaca.

Izraelska vojska priopćila je da napada militante Hamasa. Zasad nema znakova da je prema Gazi krenula i kopnena ofenziva, u sklopu nedavno odobrenog plana izraelskog sigurnosnog kabineta kojim se želi uspostaviti kontrola nad tim područjem usprkos protivljenju dijela izraelskog društva, vojske i međunarodne zajednice.

»Zvučalo je kao da se rat vratio«, rekao je 25-godišnji Amr Salah Reutersu putem aplikacije za komunikaciju. (Hina)