U javnost je ponovno dospjela snimka još jednog slučaja međuvršnjačkog nasilja – u Zagrebu je, javlja Dnevnik HTV-a, na jednom školskom igralištu zlostavljan maloljetnik. Ovaj slučaj opet je aktualizirao problem zlostavljanja maloljetnika i kako ga zaustaviti.

Video koji je zaprepastio javnost – u njemu se navodno vidi verbalno zlostavljanje maloljetnika uz prijetnje vršnjaka fizičkim nasiljem. Sve se događa na školskom igralištu.

– Kada se radi o zaštiti djece, policijski službenici postupaju posebno obazrivo jer se radi o zaštiti ranjivih žrtava te se poduzimaju sve potrebite mjere i radnje s ciljem zaštite žrtava i procesuiranja počinitelja, a u suradnji s nadležnim državnim odvjetništvom.

Dakle, policija po saznanjima o ovakvim i sličnim događajima žurno intervenira i poduzima sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti u suradnji sa svim tijelima koja sudjeluju u postupku zaštite dobrobiti maloljetnih i žrtava i počinitelja, poručuju iz MUP-a.

Zlostavljanje koje produbljuje patnju

Policija je potvrdila da je zaprimila dojavu o snimci, no i dalje se utvrđuje kada je nastala. Stručnjaci upozoravaju da je gotovo trećina mladih doživjela zlostavljanje na internetu. No podaci ne otkrivaju cijelu priču.

– Za razliku od nasilja koji se odvija licem u lice, gdje ono u nekom trenutku prestane i osoba se ipak vrati u sigurnost svojeg doma, ovdje onda imamo oblik nasilja koji se može odvijati 24 sata dnevno, svaki dan u tjednu, gdje osoba nema to sigurno mjesto gdje bi mogla pronaći svoje utočište, što naravno dodatno produbljuje njenu patnju, objasnila je za HRT Tea Brezinšćak, psihologinja iz Centra za zdravlje mladih.

– U posljednje vrijeme smo primijetili veliki broj porast u pozivima upitima vezanih uz vršnjačko nasilje, posebno putem interneta jer je, nažalost, to sve više rasprostranjeno među mladima, ispričala je Marina Banković, psihologinja iz Hrabrog telefona.

Viralnost snimaka traumatizira žrtve

Anonimnost i dostupnost olakšavaju širenje nasilja na internetu dok viralnost ovakvih snimaka još više traumatizira žrtve i potiče agresore.

Postoji odgovornost digitalnih platformi, prije svega zbog algoritama koje nude, serviraju djeci, mladima nasilan sadržaj na kojim se oni onda povode. Druga stvar je onda njihova odgovornost u uklanjanju tog sadržaja, koji, moram priznati, nije uvijek najbrži, nego se čeka po nekoliko dana pa čak i tjedana da se sadržaji, koji nije primjeren, koji je nasilan, kada mi prijavimo – da se ukloni s interneta, rekao je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centar za sigurniji internet

Kao i sve vrste nasilja, i ovo ostavlja trajne posljedice. Izaziva tjeskobu, depresiju, izolaciju, teškoće sa spavanjem, a može biti okidač i za samoozljeđivanje.

– Ako se radi o nižim razredima osnovne škole, postoje razne mjere obiteljske pravne zaštite koje se mogu pružiti ne samo djetetu nego cijeloj obitelji, navela je za Dnevnik HTV-a socijalna radnica Silvija Hinek.

Cijeli prilog pogledajte OVDJE.