Hrvatska se i dalje suočava s ozbiljnim demografskim izazovima koji uključuju pad broja rođenih, visoku smrtnost, negativan prirodni prirast te selektivne migracije stanovništva.

Iako je broj umrlih blago smanjen, broj živorođenih dosegnuo je najnižu razinu u posljednjem desetljeću. Negativni trendovi najizraženiji su u slavonskim i ličkim županijama, dok se priobalne regije bilježe kao rijetki primjeri migracijskog rasta, uglavnom zahvaljujući doseljavanju stranih radnika.

Prirodni prirast

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prošle godine u Hrvatskoj rođeno 32.069 živorođene djece, što je 0,3 posto ili 101 dijete manje nego godinu prije, a smanjio se i broj umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 195 osoba ili 0,4 posto manje nego u 2023. godini, čime je stopa prirodnog prirasta stanovništva i dalje negativna jer je broj umrlih od 51.080 za 19.011 veći od broja živorođenih.

Broj živorođene djece tako je najmanji u zadnjih deset godina. Primjerice, 2015. rođeno je više od 37 i pol tisuća djece, a umrlo 54.205 ljudi pa je te godine prirodni prirast bio u minusu za više od 16.700 ljudi. U odnosu na 2018. kada je rođeno najviše djece u zadnjih deset godina, 36.945, broj rođenih u prošloj godini manji je za 4.876 djece.

Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 62,8. U svim županijama prirodni prirast bio je negativan, a najveći negativni prirodni prirast, tj. veći broj umrlih od rođenih, bio je u Primorsko-goranskoj županiji, i to -2.043, uz vitalni indeks 45,6.

U Istarskoj je županiji broj umrlih nadmašio broj rođenih za 1.105, u Ličko-senjskoj negativan je prirast lani iznosio -439, u Osječko-baranjskoj -1.746, a u Zadarskoj županiji -609.

Pozitivan prirodni prirast imalo je ukupno 35 gradova i općina, a negativan njih 517 uključujući i Grad Zagreb, dok su tri općine imale nulti prirodni prirast stanovništva.

Pritom je općina Sućuraj na Hvaru jedina u kojoj se lani nije rodilo niti jedno dijete, dok se u Grožnjanu i Lanišću te Zažablju u Dubrovačko-neretvanskoj županiji rodilo tek po jedno dijete.

Migracijski saldo

Stopa nataliteta (živorođeni na 1.000 stanovnika) u 2024. iznosila je 8,3, dok je stopa mortaliteta (umrli na 1.000 stanovnika) u 2024. iznosila je 13,2. U 2024. umrlo je 104 dojenčadi, odnosno 0,20 posto od ukupnog broja umrlih.

Od ukupnog broja umrle dojenčadi, 56 ili 53,8 posto umrlo je u prvim danima života, tj. od 0 do 6 dana starosti. Stopa umrle dojenčadi (broj umrle dojenčadi na 1.000 živorođenih) u 2024. se smanjila u odnosu na prošlu godinu i iznosila je 3,2, a u prethodnoj godini 3,9. Pritom je najmanja stopa umrle dojenčadi u 2024. bila je u Zadarskoj županiji (0,7), a najveća u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (6,8).

Hrvatska je prošle godine ostvarila pozitivan migracijski saldo s inozemstvom od 31.394 osobe isključivo zahvaljujući doseljavanju stranih radnika. Tako se tijekom prošle godine u Hrvatsku iz inozemstva uselilo više od 70 tisuća ljudi, dok se istovremeno u inozemstvo odselilo gotovo 39 tisuća osoba.

Više doseljenih nego iseljenih u prošloj godini bilježe sve hrvatske županije, osim pet slavonskih i Bjelovarsko-bilogorske iz kojih se više ljudi iselilo nego doselilo, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Zanimljivo je da iz pojedinih slavonskih županija, kao i iz Bjelovarsko-bilogorske, ljudi nisu u većem broju iseljavali u inozemstvo, nego u druge hrvatske županije. Iako se negativni migracijski saldo, odnosno više iseljenih nego doseljenih, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji smanjuje iz godinu godinu, vidljivo je da se lani od 1.518 ljudi koji su napustili tu županiju, njih 850 preselilo u neku drugu županiju, dok ih je u inozemstvo otišlo 668.

Isti je slučaj i s Virovitičko-podravskom županijom, koja također godinama bilježi negativan migracijski saldo, a iz koje se lani u druge županije iselilo 573 ljudi, a u inozemstvo njih 543.

Veći broj iseljenih nego useljenih godinama bilježi i Požeško-slavonska županija, iz koje se lani također u druge županije odselilo više ljudi nego u inozemstvo.

No, iz Brodsko-posavske županije lani je dvostruko više ljudi otišlo u inozemstvo nego u druge županije (2.158 naspram 1.017) kao i iz Osječko-baranjske županije iz koje je u inozemstvo odselilo više od 2.200 osoba, a u nju uselilo 1.574. Isti trend bilježi i Vukovarsko-srijemska županija koju je lani odlučila napustiti ukupno 2.741 osoba, od kojih se 1.565 preselilo u inozemstvo.

Iako slavonske županije od 2012. bilježe negativan migracijski saldo s inozemstvom, on se od 2023. godine naglo smanjuje, pogotovo u odnosu na razdoblje od 2014. kada je počeo veliki val iseljavanja, zahvaljujući doseljavanju stranih radnika, kojih se ipak doseljava manje od broja onih koji napuštaju Slavoniju.

Tako je negativan migracijski saldo u Osječko-baranjskoj županiji prošle godine bio najmanji od 2012., za razliku od 2017. godine kada su tu županiju napustile čak 7.223 osobe, a istodobno uselilo 1.763 ljudi.

Prošle se godine iz županije iselilo 3.780 osoba, a doselilo 3446. Najmanji negativan saldo dosad, od -374 osobe, lani je imala i Vukovarsko-srijemska županija koja je također 2017. zabilježila najveći val iseljavanja od 6.821 osobe, dok se iste godine u tu županiju doselilo nešto više od 1.150 osoba pa je rekordni migracijski saldo bio u minusu od čak 5.665 osoba.

Priobalni “plus”

Za razliku od slavonskih županija kojima se negativan migracijski saldo smanjuje, priobalne županije bilježe veći broj doseljenih nego iseljenih, pa im se pozitivan migracijski saldo povećava.

Tako se u Primorsko-goransku županiju lani doselila 7.541 osoba, a odselilo njih 4.394 pa je prošlogodišnji saldo u plusu za 3.147 osoba, što je više nego godinu prije, kada se u županiju doselilo 3.040 osoba više nego što ih se odselilo, a pogotovo u usporedbi s 2022. godinom kada je saldo bio u plusu za 1.564 osobe.

Iako pozitivan trend većeg broja doseljenih nad iseljenima još od 2018. bilježi i Zadarska županija, trend je malo usporio u prošloj godini. Lani je ta županija imala pozitivan migracijski saldo od 3.154 osobe, što je ipak nešto manje nego 2023. kada je županija bila u plusu za 3.249 ljudi, što je pak dvostruko veći pozitivni saldo nego 2021., kada je iznosio nešto više od 1.600 osoba.

Trend je usporio i u Splitsko-dalmatinskoj županiji s migracijskim saldom od 4.366 osoba u prošloj godini u odnosu na 4.739 osoba u godini prije. I u Istarskoj županiji je lani usporio broj useljenih od broja iseljenih, iako je i ta županija u migracijskom plusu od 4.783 osobe, no godinu prije saldo je bio u plusu za 5.327 osoba.

Lani se u Istru tako doselilo 8.360 ljudi, od toga iz inozemstva više od 7.000, a napustilo je više od tri i pol tisuće ljudi, od čega ih je u inozemstvo otišlo 2.682. Daleko najveći broj doseljenih u prošloj godini bilježi Zagreb, više od 23 tisuće ljudi, dok se istodobno iz glavnog rada odselilo više od 16 tisuća osoba.

Manje brakova, ali i razvoda

U odnosu na 2023. smanjio nam se broj sklopljenih brakova sa 17.306 na 17.206, što je najmanji broj sklopljenih brakova od 2011., ali se u odnosu na godinu prije povećao broj razvedenih brakova s 4.407 na 4.961, no broj razvedenih brakova se konstantno smanjuje, a najveći broj razvoda imali smo 2016. godine, 7.036.