Cijepljenje protiv humanog papiloma virusa (HPV) u Hrvatskoj nastavlja pozitivan trend, a prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) lani je najmanje jednu dozu tog cjepiva primilo 54,8 posto djevojčica i 38,9 dječaka do svog 15. rođendana.

Godine 2023. procijepljenost je iznosila 51,1 posto za djevojčice i 34,3 posto za dječake, odnosno u godinu dana zabilježen je rast od 3,7 postotna boda kod djevojčica i 4,6 postotna boda kod dječaka.

Stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) ocjenjuju taj pomak kao znak da se svijest o važnosti HPV cijepljenja širi među roditeljima, učenicima i školskim timovima.

Porast od 730 posto

Nacionalni program cijepljenja protiv HPV-a u Hrvatskoj uveden je 2016. godine, a u toj prvoj godini cijepljeno je svega 2070 djevojaka i 511 mladića. U 2024. godini ti su brojevi narasli na 10.874 cijepljene djevojčice i 8025 dječaka – što predstavlja rast od čak 730 posto u osam godina, ističu u HZJZ-u.

Važan iskorak dogodio se i u približavanju omjera između spolova. Dok je 2016. na četiri cijepljene djevojčice dolazio jedan cijepljeni dječak, 2024. taj se omjer značajno promijenio: na četiri djevojčice dolaze tri dječaka. Školski liječnici s terena izvještavaju da u nekim razredima broj cijepljenih dječaka već nadmašuje broj djevojčica, što potvrđuje rastući interes i motivaciju među učenicima i njihovim obiteljima.

Usporedba županijskih podataka otkriva i dalje prisutne regionalne razlike. Najviši udio cijepljenih djevojaka zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje je cijepljeno 76,4 posto djevojčica i 60,7 posto dječaka, te u Varaždinskoj županiji, u kojoj je barem jednu dozu primilo 75,6 posto djevojčica i 59,6 posto dječaka.

I Osječko-baranjska županija pokazuje iznadprosječne rezultate s 71,5 posto cijepljenih djevojčica i 55,9 posto dječaka. Više od dvije trećine djevojčica cijepljeno je i u Virovitičko-podravskoj županiji (66,6 posto), dok je udio cijepljenih dječaka ondje 46,3 posto.

S druge strane, najniži obuhvat bilježe Ličko-senjska županija, s 16,6 posto djevojčica i tek 11,4 posto dječaka, te Dubrovačko-neretvanska županija, u kojoj je cijepljeno 25,3 posto djevojaka i 15,1 posto mladića. U Šibensko-kninskoj županiji brojke su 27 posto za djevojke i 12,4 posto za dječake, dok u Zadarskoj županiji udio iznosi 28,2 posto za djevojke i 14,7 posto za dječake.

Grad Zagreb, kao najveći urbani centar, bilježi vrijednosti bliske nacionalnom prosjeku – s 55,6 posto cijepljenih djevojčica i 40,3 posto dječaka.

Zašto je važno cijepiti i djevojčice i dječake?

HPV je najčešći uzročnik spolno prenosivih infekcija. Većina zaraženih osoba neće razviti simptome, no infekcija nekim visoko rizičnim tipovima virusa može dovesti do karcinoma vrata maternice, anusa, penisa, rodnice, usne šupljine i ždrijela. U Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira oko 300 slučajeva raka vrata maternice, a gotovo 100 žena godišnje umre od te bolesti.

Cijepljenje prije početka spolne aktivnosti nudi najbolju zaštitu. U Hrvatskoj se koristi devetovalentno cjepivo koje pokriva devet najopasnijih tipova HPV-a, a preporučuje se učenicima od petih do osmih razreda osnovnih škola. Cjepivo je besplatno i dobrovoljno.

Dugo se smatralo da je HPV cjepivo namijenjeno samo djevojčicama. Uključivanje dječaka u cijepljenje protiv HPV-a sve se više prihvaća, što ima višestruku korist. Osim što su i dječaci izloženi riziku od s HPV-om povezanih bolesti, uključujući rak anusa, penisa i ždrijela, njihovo cijepljenje smanjuje ukupnu cirkulaciju virusa u populaciji i pridonosi stvaranju kolektivne zaštite.

Školski liječnici primjećuju da roditelji dječaka danas češće traže informacije o cijepljenju, a sve više dječaka i samostalno izražava želju da se cijepi.

Daljnji koraci

Stručnjaci HZJZ-a smatraju da daljnje povećanje cjepnog obuhvata može biti postignuto kroz jače informiranje roditelja i učenika, bolju dostupnost cjepiva u školama i ordinacijama te aktivniju ulogu pedijatara i školskih liječnika u savjetovanju s obiteljima. U sredinama u kojima se provode kampanje putem društvenih mreža, šalju pozivi roditeljima i koriste podsjetnici, primijećen je znatan porast interesa i odaziva.

Usprkos vidljivom napretku, činjenica da obuhvat u nekim županijama ostaje izrazito nizak ukazuje na potrebu da se identificiraju konkretne prepreke – bilo da se radi o logističkim, informacijskim ili kulturološkim barijerama – kako bi se pristup cijepljenju dodatno prilagodio lokalnim uvjetima.

Hrvatska je u posljednjih osam godina učinila velik korak prema zaštiti mladih od HPV-om povezanih bolesti, a trend smanjenja razlika između spolova i regija potvrđuje da je moguće postići još više – uz uvjet da se cjepivo iskoristi pravodobno i ravnomjerno.