Zakonskim izmjenama koje je usvojio Sabor, banke od 1. siječnja 2026. više neće smjeti naplaćivati naknadu za vođenje jednog računa na koji građani primaju svoje redovne prihode. Radi se o Zakonu o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu kojim se građanima sada omogućuje pristup redovnim primanjima bez dodatnih troškova.

Poticaj izmjenama bio je dugogodišnji paradoks prema kojem su građani u obvezi svoja redovna primanja, dakle svoj novac, zarađene plaće i mirovine, primati putem računa u banci, a banke im za vođenje tih računa zaračunavaju naknadu, dakle, nužno umanjuju ta primanja za određeni iznos, iako klijent i nije u poziciji da bira hoće li račun imati ili ne. Tko želi plaću primati u gotovini, »na ruke«, ne može, jer novčani promet mora proći kroz bankarski sustav. Ali, onda se nije više moglo dozvoliti da ljudi za to još i plaćaju naknadu, a neke banke naplaćuju primjerice i podizanje gotovine sa šaltera, pa čak i proviziju za polog gotovine.

Nema automatizma

Sada je s dijelom tih naknada gotovo: od 1. siječnja 2026. godine, tko hoće, može otvoriti besplatni račun, uz nekoliko pripadajućih mu također besplatnih usluga. Sada dakle postoje tekući račun (na koji klijentima najčešće stižu redovni priljevi), potom žiroračuni (koji oni koji imaju tekući više ne moraju imati, već je dovoljno imati jedan račun u banci), te takozvani osnovni računi, što je treća kategorija, koja uključuje sužen obim usluga i slabije se koristi, međutim u raspravi koja je prethodila ovim zakonskim izmjenama najviše se upravo koristio taj termin osnovnog računa kao računa na koji se više neće smjeti naplaćivati naknada. Sada se javlja i četvrta kategorija, a to je »račun za redovna primanja s pripadajućim paketom besplatnih usluga« koji će od Nove godine svaki klijent, ako to želi, moći zatražiti i banka mu ga mora besplatno otvoriti ako želi dalje na taj račun primati plaću. Iako je dio građana vjerojatno pomislio da je u pitanju automatizam – automatizma nema, nego će svatko tko želi morati zatražiti, odnosno uputiti zahtjev banci za otvaranjem tog računa, a ona mu ga u pravilu neće smjeti odbiti. Pritom može nastaviti koristiti isti IBAN.

Banke smo, dio njih pojedinačno, te njihovu udrugu HUB, pitali kako će teći sama procedura ako klijent s računa koji se naplaćuje želi prijeći na besplatni račun, te hoće li možda u nekoj formi ipak naplaćivati tu »tranziciju« (zatvaranje tekućeg i slično). Iz HUB-a su potvrdili da će »u skladu s izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, koje stupaju na snagu 1. siječnja 2026., banke u svojoj ponudi imati i račun za redovna primanja s pripadajućim paketom besplatnih usluga«.

– Banke članice HUB-a će svoje klijente pravovremeno, jasno i transparentno obavijestiti o svim dostupnim opcijama, uključujući mogućnost korištenja računa s besplatnim paketom usluga. Što se tiče prijelaza s postojećeg tekućeg računa na račun za redovna primanja koji uključuje paket besplatnih usluga, zakon propisuje da banka na zahtjev klijenta mora omogućiti tu promjenu – bez dodatne naplate, uključujući mogućnost zadržavanja postojećeg IBAN-a, potvrdili su iz HUB-a.

– U ovom trenutku ne možemo procijeniti koliko će građana koristiti ovu mogućnost, no vjerujemo da će većina klijenata donijeti informiranu odluku te odabrati proizvode koji najbolje odgovaraju njihovim potrebama i navikama u svakodnevnom korištenju bankarskih usluga, ističe HUB.

Iz najveće banke u Hrvatskoj, Zagrebačke, pohvalili su se da su još početkom 2025. prvi ukinuli naknade za vođenje i ugovaranje svih osnovnih računa za građane.

Interes klijenata

– U skladu s izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, od 1. siječnja 2026. svi građani moći će bez naknade i bez promjene IBAN-a prijeći na račun za redovna primanja s besplatnim paketom usluga, a banka za taj prijelaz neće naplaćivati nikakve naknade. Banka će o svim promjenama pravovremeno obavijestiti svoje klijente, poručuju iz Zabe.

Iz Erste banke kažu da je bitno naglasiti razliku između osnovnog računa koji predstavlja već postojeću uslugu, te računa za redovna primanja s besplatnim paketom usluga, koji se uvodi ovim zakonskim rješenjem.

– Načelno govoreći, klijenti koji će htjeti otvoriti račun za redovna primanja s besplatnim paketom usluga, odnosno aktivirati besplatni paket usluga koji će vezati uz postojeći račun za redovna primanja, nakon stupanja zakona na snagu morat će podnijeti formalni zahtjev. Banka će im u skladu s rokovima propisanima zakonom omogućiti njegovo ugovaranje i korištenje, ako su za to ispunjeni odgovarajući uvjeti. Klijentima koji imaju postojeći redovni tekući račun te iskažu interes za korištenje besplatnog paketa usluga, taj će paket biti aktiviran uz postojeći račun. Za otvaranje računa za redovna primanja s besplatnim paketom usluga, odnosno aktivaciju besplatnog paketa usluga u vezi s postojećim tekućim računom, klijentima se neće naplaćivati naknada, poručuju iz Erstea. Kažu i da je u ovom trenutku prerano govoriti o konkretnom interesu klijenata, ali da je »razumno očekivati da će dio njih htjeti ugovoriti ovu vrstu računa, odnosno aktivirati besplatni paket usluga uz postojeći tekući račun«.

Iz OTP banke vele da će postupati sukladno propisima i pravovremeno informirati klijente. Osnovni račun, kažu, već postoji, te ga ta banka ne naplaćuje.

Paket besplatnih usluga

Uz besplatni račun ide i paket besplatnih usluga za koje banke građanima neće smjeti naplaćivati naknadu, a to su otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, korištenje internetskog ili mobilnog bankarstva, uplata i podizanje gotovine na šalterima ili bankomatima, izdavanje i korištenje debitne kartice, plaćanje karticom u trgovinama, te priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima.