
Foto Ivan Balažević
Otvorenje je održano u župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova u Novom pred lijepim brojem gledatelja
povezane vijesti
- 14. međunarodni festival klasične glazbe Art Novi donio jasan, neposredan, čvrst i gotovo agresivan zvuk
- Uz koncert austrijskog gudačkog kvarteta Chaos u Novom Vinodolskom. Sjajan kreativni potencijal u izvedbama
- Međunarodni festival klasike u Novom. Riječki puhački kvintet pokazao odlično i uigrano muziciranje
Jubilarni 15. festival klasične glazbe Art Novi i ove se godine održava nizom zanimljivih koncerata tijekom mjeseca srpnja i kolovoza. Otvorenje je održano u župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova u Novom pred lijepim brojem gledatelja koji su očito prepoznali višegodišnji trud i zalaganje organizatora da kulturnu ponudu grada obogate i ovakvim glazbenim sadržajima.
Nesvakidašnji program
Prema riječima umjetničke ravnateljice Marije Mikulić Štimac, ovaj je festival u svojoj povijesti iznjedrio više od 70 koncerata s velikim brojem domaćih i stranih eminentnih umjetnika, a ove će godine također publici predstaviti kvalitetne programe. Osim održanog otvorenja, uslijedit će tako koncerti 22. srpnja (Duo Nikole Fabijanića i Linde Mravunac Fabijanić na saksofonu i glasoviru), 29. srpnja (Duo Tajane Vukelić Peić i Lidije Ljubičić na harfi i flauti), 5. kolovoza (gitaristički Trio Evocacion) i 12. kolovoza (gudački kvartet Kandinsky).
Samo otvorenje, nakon uvodnog pozdravnog govora, na pozornicu je dovelo nešto veći broj umjetnika, čak njih šest, što je samo po sebi najavilo i nesvakidašnji zanimljivi koncertni program. Okosnicu izvođačkog sastava činio je Zagrebački puhački trio (oboist Dario Golčić, klarinetist Bruno Philipp i fagotist Žarko Perišić), koji svoju povijest naslanja na tradiciju započetu još davne 1969. godine s ciljem promicanja glazbe namijenjene puhačima. Sva trojica umjetnika aktivni su u izvođenju, mahom u Zagrebu, a umjetničke biografije obiluju im brojnim održanim koncertima i dobivenim nagradama i priznanjima. I dok su Golčić i Perišić danas profesori na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, Philipp djeluje kao prvi klarinetist orkestra Opere HNK-a u Zagrebu. Uz njih, u koncertu je sudjelovao još jedan profesor s Muzičke akademije, hornist Bánk Harkay, a uz njega i mlada flautistica Latica Cameron i pijanistica Maria Mikulić Štimac. Već sam pogled na izvođački sastav u različitim kombinacijama omogućuje izvođenje brojnih skladbi pa nije čudo da je publika imala prilike čuti mnogo toga što se inače i ne izvodi tako često, barem ne u našim krajevima.

Foto Ivan Balažević
»Kvintet za klavir i puhače u Es-duru, KV 452« W. A. Mozarta okupio je sve navedene izvođače (bez flaute) i u tri stavka (Allegro moderato, Larghetto i Allegretto) predstavio svu raskoš glazbala, tehničkih mogućnosti i tonskih boja. Zagrebački puhački trio uz flautu potom je izveo »Tri komada za noćnu glazbu« E. Bozzea (stavci Andantino, Allegro vivo, Moderato), a posebno zanimanje publike izazvala je skladba suvremenog hrvatskog skladatelja Zorana Juranića pod nazivom »Divertimento za puhački kvartet«. Završetak službenog dijela programa bio je opsežni i izvedbeno zahtjevni »Sekstet za puhački kvintet i glasovir« F. Pulenca (stavci Allegro vivace, Divertissement Andantino i Finale – Prestissimo). Zbog srdačnog pljeska podrške publike, izvođači su ponudili i dodatak u obliku »Valcera br. 2« D. Šostakoviča koji je čak i bez saksofona zvučao iznimno autentično i dobro.
Zavidna razina muziciranja
Teško je bilo kojeg umjetnika isticati kao posebno značajnog ili zaslužnog za uspjeh koncerta jer su doista svi pokazali zavidnu razinu muziciranja, kako u individualnom, tako i u kolektivnom smislu. Rezultat je bio raskošnom lepezom zvukova i boja ispunjena crkva, a što je prepoznala i okupljena publika. Primjetno je, međutim, da u posljednje vrijeme na sve više koncerata možemo vidjeti određeni manjak discipline, što se može čitati i kao manjak poštovanja prema umjetnicima i glazbi, a očituje se u pričanju, šuškanju, hodanju ili na drugi način narušavanju koncentracije i atmosfere što nekima zasigurno umanjuje i kvalitetu umjetničkog doživljaja.
Individualno pravo svakog posjetitelja da se osjeća ugodno ne može biti na štetu umjetnika ili drugih prisutnih u publici pa je potrebno doista intenzivno raditi i na edukaciji publike. No, upravo ovakvi koncerti i festivali kakav je Art Novi dobar su primjer takvog pristupa jer omogućuju doživljaj oduševljenja koji onda budi i interes, a time i poštovanje prema glazbi kao najljepšoj umjetnosti. Takva nastojanja organizatora zato valja podržati, ako ničim drugim, onda svojim dolaskom na barem jedan od sljedećih najavljenih koncerata.