Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u svibnju je prema podacima Eurostata ostvarila pad od 2,9 posto nakon rasta od 2,5 posto ostvarenog u travnju, čime je Hrvatska zabilježila najveći pad industrijske proizvodnje u Europskoj uniji na mjesečnoj razini. Usporedbe radi, industrijska proizvodnja u Irskoj u istom je mjesecu ostvarila najveći rast od čak 12,4 posto, a slijede je Malta s rastom od 3,4 posto i Njemačka od 2,2 posto.

U Europskom statističkom uredu navode da je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj »u raskoraku s oporavkom na razini eurozone i Europske unije« s obzirom na to da je u europodručju industrijska proizvodnja porasla u svibnju za 1,7 posto u odnosu na travanj, a na razini EU-a za 1,5 posto. Podaci su tako pokazali stabilizaciju europske industrijske proizvodnje u svibnju, navode u Eurostatu, nakon što je u travnju ostvarila pad prvi put od kraja prošle godine.

Bazni efekt

Ni na godišnjoj razini, tj. u odnosu na svibanj prošle godine, domaća industrijska proizvodnja nije ostvarila značajniji rast i iznosio je 1,8 posto, što je najslabiji rezultat hrvatske industrije od studenog prošle godine, kada se proizvodnja na godišnjoj razini bila smanjila za 6,3 posto. Istodobno je industrijska proizvodnja u Irskoj u odnosu na lanjski svibanj porasla za nevjerojatnih 40,7 posto! Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja priznaje da nam je na mjesečnoj razini, tj. u odnosu na travanj, pad industrijske proizvodnje uistinu bio najveći u EU-u, međutim, u odnosu na lanjski svibanj Hrvatska bilježi rast od 1,8 posto, za razliku od Belgije, Bugarske, Danske, Grčke, Francuske, Italije, Mađarske, Slovačke i Slovenije koje su imale pad.

– Za godišnji rast industrijske proizvodnje od 3,7 posto u eurozoni dobrim je dijelom zaslužna Irska, čija je industrijska proizvodnja porasla 40,7 posto godišnje, tako da je teško govoriti o raširenom oporavku industrijske aktivnosti u EU-u, komentirao je Šaravanja Eurostatovu opasku o raskoraku hrvatske industrije s oporavkom na razini Unije i europodručja. Istodobno, u Hrvatskoj je mjesečni pad temeljen na oštrom padu proizvodnje energije od -18 posto, ističe Šaravanja, dok su sve ostale glavne industrijske grupacije imale veću proizvodnju nego godinu dana prije.

– Zapravo, reklo bi se da proizvodnja energije uvjetuje dinamiku ukupne industrijske proizvodnje u ovoj godini, odnosno više stope godišnjega rasta u prva četiri mjeseca su odraz baznog momenta, budući da je Riječka rafinerija bila u remontu u to doba prošle godine, pojašnjava glavni ekomomist HGK-a i dodaje da u svibnju više nije bilo tog baznog efekta.

Pritom napominje da je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u prva četiri mjeseca ove godine ostvarila rast od 4,8 posto, a za to je uvelike zaslužan upravo bazni efekt, odnosno činjenica da riječka rafinerija u istom periodu prošle godine nije radila. Zbog toga je u travnju industrijska proizvodnja imala rast od čak 6,5 posto, da bi u svibnju zbog izostanka baznog efekta usporila na 1,7 posto.

Plusevi i minusi

Šaravanja navodi da se u svibnju, nakon predaha u travnju, vratio trend smanjenja mjesečnoga obujma industrijske proizvodnje, prvenstveno zbog negativnog kretanja u sektoru energije, no u odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine ipak je proizvedeno više energije, i to za 18,3 posto. Pored energije, veća mjesečna promjena je zabilježena i kod proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju (bijela tehnika, elektronika, namještaj, alati za kućnu uporabu, kućni aparati, oprema za sport i rekreaciju), podsjeća Šaravanja, koja je u svibnju povećana za 14,5 posto, iako je u prvih pet mjeseci ove godine realizirana niža proizvodnja nego prošle godine (- 6,8 posto).

– U prvih pet mjeseci, u odnosu na isto razdoblje lani, najveća industrija, proizvodnja hrane (koja čini oko 15 posto industrijske proizvodnje u Hrvatskoj) proizvela je 2,2 posto više, opskrba električnom energijom i plinom proizvela je 3,3 posto više, proizvodnja metalnih proizvoda 0,1 posto manje, proizvodnja pića 2,5 posto više, navodi Šaravanja, dodavši da je najveći rast imala proizvodnja koksa od enormnih 341 posto te proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava od 52,4 posto, no one zajedno ne čine niti 3,5 posto ukupne hrvatske industrijske proizvodnje. Od velikih industrija, farmaceutska industrija je proizvela manje (-3,8 posto), a proizvodnja nemetalnih mineralnih proizvoda 1,4 posto više nego u istome razdoblju prošle godine.

Najviše je i na razini eurozone i na razini Unije poskočila proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 8,5, odnosno za 7,1 posto, a značajno je porasla i proizvodnja energije, za 3,7 posto u eurozoni te za 3,2 posto u EU-u, dok je najveći pad zabilježen u proizvodnji trajnih potrošačkih dobara, za 1,9 posto u eurozoni te za 1,8 posto u EU-u.

Gotovo isti postotni pad industrijske proizvodnje kao i Hrvatska u svibnju su zabilježile i Slovačka i Belgija, za 2,8 odnosno za 2,7 posto, pokazuju Eurostatovi podaci, a negativnu stopu rasta proizvodnje od -1,9 posto zabiježio je i Cipar.

U odnosu na svibanj prošle godine, najveći pad industrijske proizvodnje zabilježila je Belgija, za 7,3 posto, a slijedi je Bugarska s padom proizvodnje od 6,5 posto.