Foto Mladen Trinajstić
U danima koji slijede, od petka, 18. srpnja, do nedjelje, 20. srpnja, očekuje se postupni porast temperatura
povezane vijesti
ZAGREB – Hrvatsku krajem vikenda i početkom idućeg tjedna očekuju prve ozbiljnije naznake novog toplinskog vala, a Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) izdao je upozorenja koja ukazuju na porast temperature i mogući rizik za zdravlje u više regija.
Prema najnovijem upozorenju, u ponedjeljak, 21. srpnja, u pet regija proglašena je umjerena opasnost od toplinskog vala – u Zagrebu, Karlovcu, Osijeku, Splitu i Dubrovniku. Žuto upozorenje označava potencijalno opasne vremenske uvjete, osobito za osjetljivije skupine stanovništva poput starijih osoba, kroničnih bolesnika i djece.
U danima koji slijede, od petka, 18. srpnja, do nedjelje, 20. srpnja, očekuje se postupni porast temperatura, ali bez formalnih upozorenja. Petak će biti topliji, s dnevnim maksimumima do 29 Celzijevih stupnjeva, dok će u subotu i nedjelju temperature porasti na 32 do 34 °C. Vrhunac vrućine očekuje se u ponedjeljak, kada se u dijelovima zemlje prognozira do 35 °C, što je bilo dovoljno za izdavanje prvih žutih upozorenja ovoga srpnja, čiji je početak bio relativno stabilan.
Kako pokazuje meteogram DHMZ-a za područje Rijeke u narednih 7 dana najviša temperatura trebala bi biti 31 stupanj sve do srijede kada bi temperatura u Rijeci trebala iznositi 34 stupnja Celzijusova.
Iako se još ne radi o ekstremnom toplinskom valu, kakvi su obilježili prethodna ljeta, aktualna situacija upućuje na to da ljeto ulazi u svoju najintenzivniju fazu – s mogućnošću daljnjeg porasta temperatura i širenja upozorenja na ostatak zemlje u idućim danima.
Već je i protekli mjesec bio ekstremno topao i izrazito suh u gotovo cijeloj Hrvatskoj. Prema podacima DHMZ-a, srednja temperatura bila je 2,4 do 3,9 stupnjeva viša od prosjeka, a na više meteoroloških postaja zabilježen je najtopliji lipanj otkad postoje mjerenja, uključujući Zagreb, Knin i Bilogoru.
Toplinski val sredinom lipnja donio je temperature do 38,6 °C, a trajao je od 3 do 5 dana, ovisno o regiji.
Istovremeno je veći dio zemlje bio pogođen sušom. U gradovima poput Osijeka, Karlovca i Makarske u lipnju nije bilo značajnijih padalina, a poljoprivreda je već pretrpjela prve štete.
Prema Copernicusovoj službi za klimatske promjene (C3S), toplinski val u lipnju bio je povezan s tzv. toplinskim kupolama koje su zadržavale topli zrak nad pogođenim regijama, produljujući zagušljivo vrijeme i pogoršavajući uvjete onečišćenja zraka i rizika od šumskih požara.
