Ovogodišnji maturanti na državnoj su maturi postigli bolji uspjeh u odnosu na lani, ali su se daleko više žalili na rezultate ispita, jer svaki deveti maturant, njih 3.601, odnosno 12,6 posto, na ljetnom roku državne mature dao je prigovor.

– U prosjeku svaki maturant dao je prigovor na dva zadatka, a ove godine odbijeno je 65,9 posto prigovora, što je sličan postotak kao lani. Legitimno je pravo svakog maturanta da se žali.

Međutim, ono što je bitno je da je prihvaćeno 34,1 posto žalbi, što znači da je zapravo postotak prihvaćenih i odbijenih žalbi gotovo jednak prošloj godini, istaknuo je to ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Vinko Filipović, na jučerašnjem predstavljanju konačnih rezultata prvog roka mature.

Bizarna objašnjenja

Najviše prigovora stiglo je na hrvatski jezik, njih 2.218. Od toga 1.561 na esej, a 657 na sažetak i test. Po broju žalbi slijedi matematika, zatim biologija gdje je porastao broj žalbi u odnosu na lani, engleski jezik, kemija i fizika.

– Nakon što im je prvostupanjsko povjerenstvo odbilo prigovor, 303 pristupnika žalilo se u drugom stupnju gdje odluku donosi Upravno vijeće NCVVO-a. Svaki maturant ima legitimno pravo uložiti prigovor.

Ispitni koordinator u svakoj školi treba pogledati taj prigovor i napraviti selekciju jer često ima onih s bizarnim objašnjenjima. Nakon te selekcije stručna povjerenstva na prvom i drugom stupnju ozbiljno iščitavaju žalbe.

Na prvom stupnju ove godine bilo je 6.099 prigovora, lani 5.394. U drugom stupnju prihvaćeno je 16 prigovora, dakle odbijeno je njih 287. Nema bitne razlike od lani, tada je Upravno vijeće prihvatilo 14 žalbi.

Posebno želim naglasiti kako je stručno povjerenstvo za hrvatski jezik u prvom stupnju moralo u četiri dana pročitati brojne eseje i sažetke i donijeti odluku. To je zahtjevan posao, traži veliki vremenski angažman, ali i koncentraciju, pojasnio je Filipović.

Iznoseći podatke o prolaznosti, kazao je da su maturu pala 572 gimnazijalca, što je manje nego lani kada je takvih bilo 866. U postotku, ispod praga prolaznosti ove je godine bilo 5,4 posto gimnazijalaca, a lani njih 8,1 posto.

Manje je i strukovnjaka koji nisu položili maturu. Lani ih je bilo 47,5, sad 36,9 posto. Ukupan broj negativnih ocjena je 13.544, što je dosta manje u odnosu na lani kada ih je bilo 20.215.

Gimnazijalci su skupili 1.914 negativnih ocjena, strukovnjaci njih 10.364. Napravljena je i analiza negativnih ocjena na izbornim predmetima. Ove je godine na njima 1.091 gimnazijalac bio ispod praga, dok je lani taj broj bio 1.790.

Filipović je pojasnio da su tako gimnazijalci ove godine bolje rješavali izborne predmete. Isto je i za strukovne škole, sada je izborne palo 16,3 posto strukovnjaka, lani 21,3 posto.

Maturu iz hrvatskog palo je 16,3 posto maturanata, lani njih 21,7 posto. Ispod praga na eseju bilo je 12,7 posto učenika, na sažetku njih 0,8 posto. Niti test i sažetak, niti esej nije uspjelo položiti 2,8 posto učenika.

Što se tiče samog eseja, prazan list predalo je 935 maturanata, što je također nešto manje nego lani, kada su to napravila 1.163 učenika. Nedovoljan broj riječi imala su 1.104 maturanta.

Bez pogreške

Postavljeni zadatak, odnosno polazno pitanje, nije uspjelo ispuniti 1.646 maturanata. Za sve njih to je značilo pad eseja. Na hrvatskom je pak najviše učenika dobilo trojku, njih 43,5 posto.

Na matematici su dominirale dvojke, na engleskome četvorke. U odnosu na prošlu godinu prosječne ocjene lošije su iz informatike, psihologije i hrvatskoga.

Na matematici i fizici prosječne ocjene su jednake kao lani, na drugim predmetima bolje, a ukupno kada se gleda pad mature, veći udio pada ispita ove je godine u odnosu na lani iz njemačkog B razine i sociologije.

Bilo je i onih učenika koji su briljirali, jer na višoj razini iz matematike peticu je dobilo 5,6 posto maturanata, na informatici 5,8 posto, na fizici njih 7,2 posto. Dobar rezultat je i na kemiji, gdje su bila 8,2 odlična učenika.

Na biologiji je za peticu dovoljno imalo 2,1 posto maturanta, a već tradicionalno bolji je rezultat ostvaren iz engleskog nego iz hrvatskog jezika. Peticu iz engleskog na višoj razini dobio je svaki peti maturant, točnije njih 19,5 posto.

Na B razini engleskog odličan je ostvarilo 23,1 posto učenika. Visoki rezultati u pogledu odličnih ocjena su i na njemačkom. Na A razini peticu je dobilo 38,7 posto maturanata, na B njih 9,3 posto.

Bilo je i onih koji su neku maturu riješili bez pogreške, a takvih je 70. Bez greške matematiku su riješila 24 učenika, fiziku njih 18, a jedan je pristupnik bez pogreške riješio i hrvatski jezik.

Iako je esej palo dosta učenika, 185 njih dobilo je na njemu sve bodove. Dva pristupnika uspjela su bez pogreške riješiti višu razinu iz matematike, informatiku i fiziku. Troje njih pak informatiku i fiziku.

Najstarijem kandidatu više od 60 godina

Sukladno demografskim trendovima ove je godine na ispite državne mature izašlo 707 učenika manje nego lani, a najstariji pristupnik imao je više od 60 godina. Na pitanje može li otkriti gdje se u Hrvatskoj nalazi najstariji kandidat, Filipović je pojasnio da podatke ne smije otkrivati.

– Već smo ga ranije kontaktirali i pitali za iznošenje podataka u javnost, međutim nije odgovorio, kazao je ravnatelj Nacionalnog centra.

Istaknuo je i da raste broj maturanata kojima treba prilagodba ispita, jer na prvoj maturi u 2010. prilagodbu je zatražilo 125 učenika, ove godine je taj broj 1.359. Osobnog pomagača imala su 162 učenika.

Filipović je ujedno podsjetio da su ove godine mature poništene za deset učenika jer su koristili mobitel i još za njih četvero jer su na ispite pisali neprimjerene sadržaje, poput psovki i neprimjerenih crteža.