Redovi ležaljki i suncobrana svakodnevno prekrivaju plažu ispod hotela Miramare, stoga se mnogi s pravom pitaju jesu li ovi plažni rekviziti ondje postavljeni zakonito. Mnogim građanima ova scena izgleda kao tiha, ali uporna uzurpacija javnog prostora, tj. dijela pomorskog dobra koje bi po zakonu trebalo biti slobodno i svima dostupno. Gradu Crikvenici poslali smo upit u kojem smo, između ostalog, pitali je li navedena situacija u skladu sa zakonom ili je riječ o uzurpaciji javne površine.

(Ne)uredno složeno

Kako kažu, prema članku 10. Pravilnika o sadržaju plana upravljanja pomorskim dobrom, a koji proizlazi iz Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, plažna oprema (suncobrani, ležaljke, ronilačka oprema, oprema za plivanje i sl.) mora biti uredno složena i smještena na dijelu pomorskog dobra koji je određen dozvolom, kada nije iznajmljena korisnicima.

– Isto propisuje i članak 12. Odluke o redu na pomorskom dobru Grada Crikvenice, uz dodatak da, ako to dopušta konfiguracija plaže, oprema mora biti udaljena najmanje dva metra od mora, a između kompleta mora biti osiguran dovoljan prolaz za nesmetano kretanje kupača. Izmjenama i dopunama Plana upravljanja pomorskim dobrom Grada Crikvenice za razdoblje 2024. – 2028. za predmetnu lokaciju dozvoljeno je postavljanje 80 kompleta suncobrana i ležaljki (ukupno 240 komada) – napominju iz Grada.

U privitku e-maila dostavili su nam grafički prikaz lokacije iz Plana te fotografiju plaže snimljenu 9. srpnja, iz čega je, prema Gradu Crikvenici, razvidno da su ležaljke i suncobrani postavljeni u skladu s navedenim izmjenama. Dakle, zaključujemo da Grad Crikvenica tvrdi da je sve u skladu s propisima i koncesijskim odobrenjima, međutim, i dalje ostaje neodgovoreno pitanje jesu li ležaljke i suncobrani postavljeni u skladu sa zakonom, i to ako znamo, što je uostalom vidljivo i na fotografiji, da nisu »uredno složene i smještene na dijelu pomorskog dobra koji je određen dozvolom, kada nisu iznajmljene korisnicima«. Kako bismo razjasnili ovu situaciju, pitamo Grad Crikvenicu smiju li plažni rekviziti biti unaprijed postavljeni na plaži ili se postavljaju tek nakon što ih korisnik unajmi. Odgovor dodatno zbunjuje, budući da glasi: »Nijedan od važećih akata koji čine pravni okvir ovog pitanja ne propisuje izričito kada se oprema smije postavljati – prije ili nakon najma«.

Ova formulacija otvara prostor za različita tumačenja i zapravo omogućuje da oprema bude postavljena unaprijed na plaži, čak i kad nema aktivnih korisnika. Drugim riječima, pravilom o »uredno složenoj opremi« zapravo se ne postiže nikakav učinak u praksi. Dakle, mještani koji se žale da ljeti nemaju gdje staviti ručnik (ne zato što je plaža puna kupača, već zato što je unaprijed prekrivena ležaljkama koje nitko ne koristi) mogu u konačnici »lajati na mjesec«.

Javni interes

Kako onda Grad Crikvenica postiže ravnotežu između turističke ponude i potrebe građana za slobodnim pristupom plaži?

– Grad Crikvenica sustavno i odgovorno pristupa upravljanju svojim obalnim prostorom, s jasnim prioritetom: osigurati slobodan i neometan pristup moru i obali za sve građane i posjetitelje. U središtu svih aktivnosti nalazi se načelo očuvanja javnog interesa, uz istovremeno promicanje održivog turizma. Posebna se pažnja posvećuje uključivanju brige za okoliš u sve aspekte upravljanja pomorskim dobrom, čime se štiti prirodna baština i osigurava dugoročna kvaliteta života lokalne zajednice. Grad također aktivno ograničava nekontrolirano širenje urbanizacije i izgradnju nove prometne infrastrukture uz obalu, čime se čuva vizura i prirodni karakter priobalja. Kroz ciljane investicije u uređenje plažnih prostora revitaliziraju se i dosad zapuštena ili neuređena područja, čime se povećava dostupnost i kvaliteta javnih površina. Planom upravljanja pomorskim dobrom jasno je definirano da ležaljke i suncobrani nisu prisutni na svim plažama, već se osigurava ravnoteža: svaka plaža mora imati dovoljno prostora za kupače koji ne žele koristiti iznajmljenu opremu. Na taj se način omogućuje suživot komercijalne ponude i javnog dobra, čime se stvara inkluzivno i pristupačno obalno područje za sve korisnike, bez obzira na njihove preferencije ili mogućnosti – zaključuju iz Grada Crikvenice.

Redari, inspekcije, ugovori…

Pitali smo i raspolaže li Grad Crikvenica ove sezone dovoljnim brojem komunalnih redara, koliko često se provode inspekcije i koje su predviđene sankcije za eventualno kršenje ugovora o koncesijskim odobrenjima.

– Grad trenutačno zapošljava šest komunalnih redara, a u tijeku je natječaj za zapošljavanje pomoćnih redara. S obzirom na izazove ljetne sezone i povećan broj ljudi i vozila, Grad je u obvezi osigurati dovoljan broj djelatnika za nadzor i postupanje na terenu. Pododsjek komunalno-prometnog redarstva redovito i sustavno, kao i po dojavama građana, provodi nadzor i poduzima radnje iz svog djelokruga. Posao je zahtjevan zbog brojnih nadležnosti, od nadzora prometa u mirovanju, komunalnog reda, građevinske inspekcije, do kontrole reda na pomorskom dobru i zaštite životinja. U tom kontekstu, pojačan je i nadzor nad ovlaštenicima na pomorskom dobru, s ciljem očuvanja javnog interesa i slobodnog pristupa moru. Članak 11. Odluke o redu na pomorskom dobru Grada Crikvenice predviđa mogućnost ukidanja dozvole ako se utvrdi da ovlaštenik koristi pomorsko dobro izvan uvjeta dozvole ili ograničava opću upotrebu. Ovlaštenik (koncesionar) je odgovoran za svaku štetu nastalu obavljanjem djelatnosti, uključujući štetu na pomorskom dobru, zaposlenicima i trećim osobama, kažu iz Grada.