Mikola Bičok, najmlađi kardinal Katoličke crkve, služio je u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije svetu misu istočnoga obreda. Zajedno su na misi bili vjernici grkokatolici, uglavnom Ukrajinci, što su našli dom u Rijeci ili su ovdje privremeno, ali i vjernici Riječke nadbiskupije, župljani Assunte.

Bičok (45) je Ukrajinac, grkokatolik, a trenutno je na službi kao eparh, biskup, u Melbourneu za ukrajinske katolike u Australiji, Novom Zelandu i Oceaniji.

Uz njega, u Rijeku su stigla i još dva ukrajinska grkokatolička biskupa, Petro Loza i Mihail Koltun, a na poziv križevačkog grkokatoličkog biskupa Milana Stipića, koji je također bio na misi.

Sinoda u Rimu

Proteklih se dana u Rimu održavala sinoda, sastanak, ukrajinskih grkokatoličkih biskupa pa su nakon završetka rado prihvatili Stipićev poziv da nakon sinode dođu na Kvarner, susresti se sa sunarodnjacima u našem gradu, ali i bolje upoznati ovaj kraj.

Sve je rado ugostio župnik Assunte vlč. Sanjin Francetić, koji je vrata svoje župe već proteklih tjedana otvorio za vjernike istočnog obreda. Jer, crkva sv. Fabijana i Sebastijana u riječkom Starom gradu, gdje se okupljaju na liturgiji, trenutno se obnavlja, pa je vlč Francetić pozvao njihova župnika Andrija Savjaka da nedjeljom u 10 sati u Assunti služi misu istočnog obreda, što će biti, vjerojatno, još idućih mjesec dana.

– Danas imamo povijesnu misu u našoj župi, stigao je kardinal i grkokatolički biskupi. Na jutarnjoj misi čuo sam čitanje koje me asociralo na način pričešćivanja u Istočnoj crkvi.

Kako ptica otvara usta da je Gospodin hrani, tako ćemo se danas i mi pričestiti po istočnom obredu. Budimo duboko uronjeni u ljepotu liturgije, poručio je vlč. Francetić.

U istočnom obredu vjernici se ne pričešćuju na ruke, već isključivo na usta, budući da je pričest pod obje prilike, kruha i vina, a svećenik iz kaleža žličicom daje Tijelo i Krv Kristovu vjernicima.

Pri pristupanju pričesti potrebno je prekrižiti ruke na prsima te saviti koljena, u znak poštovanja. Misa po istočnom obredu služi se “ad orientem”, tj. svećenik nije okrenut prema vjernicima, već prema oltaru, a čime se posebno simbolizira kako svećenik i narod zajedno upućuju molitve Bogu.

Na taj se način misa služila u cijeloj Katoličkoj crkvi do 1960.-ih i Drugog vatikanskog koncila koji je donio reformu te je svećenik sada po novom rimskom redu mise okrenut vjernicima.

Također, u crkvama koje su građene u istočnom stilu, svećenik je tijekom liturgije u nekim dijelovima i fizički odvojen od naroda u posebnom prostoru s kojega se skine zastor prije početka mise.

Još jedna od razlika zapadnog i istočnog obreda je što se vjernici istočnog obreda križaju s čela na prsa, pa zatim na desno i na lijevo rame, a ne lijevo pa desno, kao zapadnog. U grkokatoličkoj crkvi oženjeni muškarac može biti zaređen za đakona i svećenika, no biskupi se uvijek izabiru među neoženjenima.

Isus je blizu

Kardinal Bičok, interpretirajući evanđeoski ulomak u kojem je Isus istjerao zloduhe iz opsjednutoga u gerazenskom kraju, istaknuo je da Isus, kao što je došao pomoći u taj kraj, dolazi i u grad Rijeku, kako bi išao ususret onima koji plaču, da bi pomogao onima koji su u potrebi, da bi pokazao da on nije daleko, nego da nam je jako blizu.

– Današnje evanđelje nam pokazuje da postoje dva svijeta, evanđeoski svijet dobra i đavolski svijet zla. A ranije nas je Isus poučio kako se izgoni taj zli svijet – molitvom i postom. Zato uvijek zapamtite molitvu i post, poručio je Bičok.

Kazao je i kako su u Rimu na sastanku ukrajinskih biskupa razgovarali o duhovnosti obitelji za vrijeme rata.

– Mnoge obitelji, ne samo ukrajinske, proživljavaju muke i teškoće zbog rata. No, ne samo one. Sve obitelji u svijetu doživljavaju veliku krizu, ako ne krizu, često su pod velikim udarima.

Društvo 21. stoljeća želi nam prezentirati oblik obitelji koji je potpuno suprotan i drugačiji od onoga što mi kao kršćani zamišljamo. Prije svega, obitelj je mala kućna crkva, u kojoj dijete rastući sve više upoznaje ljubav prema Bogu.

Molimo se zato danas osobito za sve obitelji u Hrvatskoj i sve ukrajinske obitelji koje su ranjene ratom, kazao je Bičok.

Zahvalio je Riječkoj nadbiskupiji i vlč. Francetiću na gostoprimstvu, kao i svima koji su došli na liturgiju.

Stalni svećenik

Posebno je istaknuo troje djece koja su mu se obratila.

– Vaše riječi, a posebno vaše oči, najviše su me dotaknule. Hvala i biskupima, časnim sestrama, monahinjama, monasima koji su ovdje s nama i zboru koji je pjevao anđeoskim glasovima.

Hvala i cijeloj Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj, koja je otvorila svoja srca i vrata za izbjeglice iz Ukrajine. Neka Gospod blagoslovi naše obitelji, Hrvatsku i Ukrajinu, poručio je Bičok.

Križevački vladika Milan Stipić rekao nam je nakon mise da je misija za grkokatolike u Rijeci počela djelovati još nakon završetka Domovinskog rata te su se jednom mjesečno okupljali na liturgiji u crkvi sv. Fabijana i Sebastijana. No, s većim brojem izbjeglica iz Ukrajine pojavila se i veća potreba za pastoralnim radom.

– Stoga sam u prosincu 2024. imenovao svećenika koji će brinuti za sve potrebe katolika istočnoga obreda na području cijele Primorsko-goranske županije, ne samo Ukrajinaca, već i Rusina, Hrvata, svih koji su istočni katolici na ovom području.

Otac Andrij Savjak stalni je svećenik ovdje koji služi svetu liturgiju, a na raspolaganju je i za krštenja, vjenčanja, ispovijed, sve ono što svećenik i inače čini u svojoj službi, kazao nam je Milan Stipić.

Radostan je što su se na istoj liturgiji okupili katolički vjernici istočnog i zapadnog obreda.

– Zajedno smo slavili liturgiju, pričestili se svi iz iste čaše i na taj način pokazali istinsko zajedništvo koje je među nama.

Drago nam je da smo kao istočni katolici mogli pokazati ljepotu obreda liturgije svojoj braći rimskog obreda, a njima posebna hvala što su otvorili svoja srca i vrata za nas i pokazali nam domaćinsku kršćansku ljubav. To nam jako puno znači, rekao nam je vladika Stipić.

Posebno zahvaljuje vlč. Sanjinu Francetiću što je omogućio ocu Andriju Savjaku da služi svetu liturgiju istočnog obreda nedjeljom u Assunti.

Otac Savjak kaže nam da na liturgiju dolaze zajedno i pravoslavci i grkokatolici i drugi vjernici, pomoliti se za svoju domovinu i zdravlje i za svoje poginule u vrijeme rata

Gosti su posjetili i Caritasov Razvojni integracijski centar sv. Vid za pomoć ranjivim skupinama ukrajinskih izbjeglica u Rijeci, smješten nadomak riječke katedrale.