Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter Photo: Patrik Macek/PIXSELL
"Javna savjetovanja su u teoriji izvrsna stvar, ali u praksi prečesto ostaje dojam da su odrađena tek reda radi", ističe pravobraniteljica
povezane vijesti
- Pučka pravobraniteljica: Kroz izostanak javne osude šalje se poruka da je povezivanje s ustaštvom u današnjoj Hrvatskoj prihvatljivo
- Pravobraniteljica: “Tek se danas raspravlja o našem izvještaju iz 2022., žalosno je vidjeti još i praznu sabornicu”
- Liste čekanja u zadnje dvije godine još porasle, pacijent termin za kardiologa dobio tek za – siječanj 2028.
ZAGREB – E-savjetovanja iako zamišljena kao alat za uključivanje građana, stručnjaka i organizacija civilnog društva u zakonodavni proces, često ostaju bez stvarnog učinka na sadržaj zakona, pa i nakon 13.000 komentara u 2024., ističu pučka pravobraniteljica i Projekt građanskih prava Sisak.
Dok se u Saboru raspravlja i glasuje o izmjenama zakona koji će imati veliki utjecaj na brojne građane, Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakonu o obrani, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter i predsjednica udruge Projekt građanskih prava (PGP) Sisak Milana Kreća, upozoravaju na niz slučajeva u kojima su izostala obrazloženja ili prihvaćanje i argumentiranih komentara.
“Javna savjetovanja su u teoriji izvrsna stvar, ali u praksi prečesto ostaje dojam da su odrađena tek reda radi”, ističe pravobraniteljica, čiji ured godinama aktivno sudjeluje u e-savjetovanjima.
Četiri od deset komentara bez odgovora
Prema njezinim podacima, tijekom 2024. godine čak 42 posto komentara nije dobilo odgovor ili je odgovoreno tek s formulacijom da je komentar primljen na znanje.
Na sličnu situaciju ukazuje i PGP Sisak, koji za Hinu navodi kako komentari koji sadržavaju analize i konkretne prijedloge u pravilu ne budu prihvaćeni ili ostaju bez odgovora.
“Na temelju našeg iskustva, mehanizam je u praksi neučinkovit. Formalno postoji, no najčešće ne daje rezultate”, navodi predsjednica udruge Milana Kreća.
Primjeri iz prakse pokazuju da izostanak uvažavanja komentara može imati posljedice za građane. Pučka pravobraniteljica navodi da je u savjetovanju o Zakonu o socijalnoj skrbi upozoravala kako bi zabilježba tražbine na jedinoj nekretnini mogla obeshrabriti korisnike socijalne pomoći.
“Upozorila sam da će građani odustajati od zajamčene minimalne naknade iz straha da će izgubiti dom. Unatoč tome, zakon je donesen, a kasnije se pokazalo da je najmanje 530 osoba doista odustalo”, ističe Šimonović Einwalter.
Slično se dogodilo i sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, kada je zbog obveze javljanja oko prava koritenja osiguranja uvedena obveza osobnog dolaska u HZZO svaka tri mjeseca. Pravobraniteljica je upozoravala da bi to moglo izazvati poteškoće za starije, kronične bolesnike i druge građane, no prijedlog nije bio prihvaćen.
“Nakon što su brojni građani izgubili pravo na osiguranje, sada se izmjenama predlažu izuzeci. To je korak naprijed, ali šteta je već učinjena”, kaže.
Dijalog koji izostaje i problemi u provedbi
Način na koji se odgovara na komentare dodatno otežava povjerenje u proces, ističe Kreća.
“Najčešće se komentari odbijaju bez obrazloženja, čak i kada su detaljni i pravno utemeljeni. Postupak se često svodi na formalno zadovoljenje obveze”, pojašnjava.
PGP Sisak također upozorava i na tehnička ograničenja. Od svibnja ove godine pravne osobe mogu davati komentare samo preko ovlaštene osobe registrirane u sustavu e-Građani. To je, kako navode, nepotrebno administrativno opterećenje, osobito za organizacije koje imaju više zaposlenika s različitim područjima stručnosti.
Iz PGP-a napominju da se savjetovanja ponekad otvaraju usred ljetnih mjeseci, kada je manja mogućnost sudjelovanja, ili da traju znatno kraće od zakonom predviđenih 30 dana.
“Bilo je slučajeva savjetovanja otvorenih na svega sedam dana”, upozoravaju.
Kao najveći nedostatak ističu neobrazloženo neprihvaćanje komentara te ističu da bi, ako nema pravne ili praktične vrijednosti, odgovor primljeno na znanje trebalo preispitati.
Udruga predlaže i dulje trajanje savjetovanja za opsežne propise, jasniji sustav odgovaranja, te mogućnost interakcije između predlagatelja zakona i komentatora.
Potencijal koji još nije iskorišten
U svojim preporukama za 2024. godinu, pučka pravobraniteljica predložila je veću transparentnost u sastavu radnih skupina, jasne kriterije za njihovo formiranje i obvezno obrazlaganje svih odbijenih komentara.
“Na probleme izostanka objašnjenja i trajanja savjetovanja, odnose se i preporuke iz Izvješća za 2024. godinu, koje sam uputila svim stručnim nositeljima savjetovanja s javnošću. Preporučila sam i da objavljuju sastav radne skupine koja je izradila nacrt propisa, općeg akta odnosno drugog dokumenta, što je pitanje transparentnosti i važno za povjerenje javnosti”, kaže Šimonović Einwalter.
I konačno, dodaje, preporuka je i Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, da propiše kriterije za osnivanje radnih skupina za izradu nacrta propisa, općih akata i drugih dokumenata, kao i za odlučivanje o njihovom sastavu.
Također naglašava potrebu za većim uključivanjem građana koji nemaju digitalni pristup, jer se trenutačni sustav najčešće temelji na online platformi.
Zaključno, sugovornice ističu kako je temeljni cilj javnih savjetovanja poboljšati kvalitetu propisa kroz otvoren dijalog. No da bi taj cilj bio ostvaren, potrebno je više od objave nacrta, potrebna je volja da se komentari čuju, razmotre i uvaže, poručuju.
