Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković koji će u petak u Srebrenici sudjelovati na komemoraciji posvećenoj 30. obljetnici genocida nad Bošnjacima kazao je kako tamo odlazi da bi iskazao poštovanje prema žrtvama i izrazio suosjećanje s njihovim obiteljima ali i kako bi jasno i nedvosmisleno osudio zločin.

“Dolazim s dubokim osjećanjem ljudske i političke odgovornosti prema više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca, dječaka i civila koji su 1995. godine sustavno pogubljeni u najvećem ratnom zločinu na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata”, kazao je Plenković u intervjuu kojega je u četvrtak objavio sarajevski “Dnevni avaz”.

Dodao je kako to čini i zbog budućih naraštaja jer je uvjeren kako svi imaju obvezu promicati istinu i suprotstaviti se svakom pokušaju njezina nijekanja ili relativizacije zločina kako bi se osiguralo da se takvo zlo više ne ponovi.

“Srebrenica je bolna opomena, mjesto duboke tišine i trajne moralne obveze”, kazao je hrvatski premijer.

Najavio je kao će s njim u Srebrenici u petak biti i potpredsjednik vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved kao osoba koja svojim djelovanjem snažno pridonosi njegovanju kulture sjećanja. U hrvatskom izaslanstvu bit će i saborski zastupnik bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić.

Na pitanje može li ovaj dio Europe ostvariti napredak ukoliko se ne priznaju zločini kakvi su počinjeni u Srebrenici i Vukovaru premijer Plenković je odgovorio kako ta dva grada nisu šalju poziv da se poštuje istina, pokaže odgovornost i poštovanje.

Istaknuo je kako je Hrvatska 90-ih godina prošlog stoljeća obranila svoju slobodu ali je dala i ključni doprinos u zaustavljanju rata u BiH.

Podsjetio je kako su predsjednici Tuđman i Izetbegović neposredno nakon pada Srebrenice potpisali Splitsku deklaraciju kojom su stvoreni preduvjeti za zajedničke vojne operacije i provedbu akcije “Oluja” kojom je oslobođen veliki dio hrvatskog teritorija ali i deblokiran Bihać čime su priječeni novi masovni zločini.

Uspjeh tih operacija na kraju je prisilio Slobodana Miloševića da sjedne za pregovarački stol, podsjetio je Plenković dodajući kako doprinos Hrvatske okončanju rata nije bio samo vojni nego i politički i diplomatski. Trideset godina kasnije, kako je istaknuo, postoji odgovornost da se sačuva istina o tim zbivanjima i oda počast žrtvama.

Komentirajući trenutačne odnose Hrvatske i BiH Plenković je potvrdio kako Hrvatska susjednu državu vidi kao prijatelja s kojim je povezana brojnim sponama.

Poručio je kako BiH u Hrvatskoj ima iskrenog saveznika, pouzdanog susjeda i najdosljednijeg zagovornika europskog puta a pretpostavka za to ostaje funkcionalna država uz punu ravnopravnost tri konstitutivna naroda.

Dao je potporu reformama koje pokušava provesti Vijeće ministara BiH predvođeno Borjanom Krišto.

Hodžić: ‘Minuta šutnje na početku sjednice’

Saborski zastupnik bošnjačke i drugih nacionalnih manjina Armin Hodžić zamolio je u četvrtak Hrvatski sabor da sjednicu započne minutom šutnje za žrtve genocida u Srebrenici kojim će se u petak obilježiti 30. obljetnica.

“S obzirom da sutra neću prisustvovati sjednici Hrvatskog sabora jer idem u Memorijalni centar Srebrenica – Potočari koristim prigodu da zamolim Hrvatski sabor da sutrašnja sjednica započne sa minutom šutnje za žrtve genocida u Srebrenici čija je 30. godišnjica i obljetnica sutra”, rekao je Hodžić na početku sjednice Hrvatskog sabora.

Naveo je i da su pismenim putem uputili zahtjev predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću podsjetivši kako je gotovo cijelo desetljeće Hrvatski sabor pokrovitelj službene komemoracije za žrtve genocida u Srebrenici.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner, koji je vodio sjednicu, rekao je da se u Hrvatskom saboru obilježava genocid u Srebrenici, a danas će se u KD “Vatroslava Lisinskog” održati komemorativni program obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici koji se održava u organizaciji Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba i Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj.

Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici obilježava se 11. srpnja. U srpnju 1995. godine, snage bosanskih Srba, pod vodstvom Ratka Mladića, zauzele su Srebrenicu, a zatim ubile preko 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka te deportirale žene i djecu. Ti zločini su proglašeni genocidom od strane međunarodnih sudova.

Nadbiskup Vukšić: ‘Trajna opomena protiv zla’

Vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić uputio je u četvrtak posebnu poruku u povodu 30. obljetnice genocida počinjenog 1995. godine nad Bošnjacima u Srebrenici istaknuvši kako grobovi žrtava ostaju trajnom opomenom protiv zla i rata.

U poruci koju je prenijela Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije BiH (KTA) nadbiskup Vukšić iskazao je sućut svima koji su u Srebrenici izgubili članove obitelji, prijatelje i poznanike, a posebice obiteljima onih čiji će posmrtni ostaci biti pokopani ove godine.

Istaknuo je kako su grobovi žrtava trajna opomena protiv zla rata te ujedno žarka molitva za mir i vrlo glasan poziv na prestanak svih ratnih sukoba i svakog oblika nasilja nad ljudskim životom.

“Oni su također mjesto sjećanja i molitve plemenitih ljudi i trajan poziv svima na hitno čišćenje pamćenja, oprost, prestanak zlopamćenja i na izgradnju povjerenja, društvene sloge i općega dobra. Grobovi žrtava su moralni zahtjev da dijalog mora biti jedini način rješavanja svih pitanja”, stoji u poruci nadbiskupa Vukšića.

U krugu memorijalnog groblja u Potočarima kod Srebrenice u petak će biti pokopani posmrtni ostaci sedam žrtava genocida.

Nakon pada srebreničke enklave koja je bila pod zaštitom Ujedinjenih naroda pripadnici vojske i policije bosanskih Srba ubili su više od sedam tisuća osoba, pretežito muškaraca i dječaka.

Za posmrtnim ostacima oko tisuću žrtava još uvijek se traga.