Unatoč izazovima na tržištu rada, diplomanti hrvatskih sveučilišta i veleučilišta pokazuju solidne izglede za zapošljavanje – barem u prvoj godini nakon stjecanja diplome.

Potvrđuju to rezultati nedavno objavljenog Petog nacionalnog istraživanja zapošljivosti diplomiranih studenata i studentica, koje je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) u suradnji s Institutom za društvena istraživanja. Istraživanje donosi detaljan uvid u profesionalne puteve generacije diplomirane 2022. godine, s naglaskom na zapošljavanje, primanja, mobilnost i kvalitetu studija.

U istraživanju je sudjelovalo 6.532 diplomanta s 88 visokih učilišta u zemlji, što čini 21,2 posto generacije diplomiranih 2022., a riječ je o najvećem obuhvatu otkako se ovo istraživanje provodi. Rezultati pokazuju da je 85,7 posto sudionika bilo zaposleno u trenutku provođenja ankete, što predstavlja osjetan porast u odnosu na prethodne cikluse.

Radnici – studenti

Zanimljivo je i to da je 62,5 posto ispitanih pronašlo posao u roku od četiri mjeseca nakon diplome, a 71,7 posto unutar šest mjeseci od diplomiranja. Njih 87,4 posto pronašlo je posao unutar godine dana.

U vrijeme istraživanja 26,7 posto sudionika više ne radi na svojem prvom poslu, od čega je tri četvrtine našlo drugi posao do trenutka istraživanja. Brzina pronalaska zaposlenja značajno varira ovisno o području studija – tehničke i biomedicinske znanosti postižu najviše stope zapošljavanja, dok društvene i humanističke struke bilježe dulje razdoblje traženja posla.

Prosječna mjesečna neto primanja među diplomiranima 2022. godine krajem 2023. iznosila su 1.114 eura, pri čemu su za 80 posto sudionika ona iznosila između 700 i 1.600 eura. Studijski programi nisu jednaki po svojim rezultatima na tržištu rada.

Sveučilišni diplomski studiji donose najvišu prosječnu plaću (1.197 eura) i najstabilnije oblike zaposlenja. Slijede ih integrirani sveučilišni studiji s 1.151 eurom, a stručni prijediplomski studiji su na začelju s prosjekom od 1.004 eura.

Vrsta ugovora ima značajan utjecaj na visinu primanja. Oni koji rade na neodređeno imaju u prosjeku 124 eura višu plaću u odnosu na one na određeno, a stažisti zarađuju čak 283 eura manje od stalno zaposlenih.

Svaki treći diplomant radio je prije završetka studija (28,9 posto), a više od 12 posto bilo je zaposleno još prije upisa na studij, zadržavši isto radno mjesto tijekom cijelog studija i nakon diplome. Ova skupina, nazvana »radnici – studenti«, češće dolazi iz socioekonomski slabijih sredina, studira izvanredno, i upisuje stručne studije.

Ono što se čini kao prednost – radno iskustvo – može biti dvosjekli mač. Studenti koji su radili za vrijeme studija češće imaju stabilan posao i višu plaću nakon diplome, no pokazuju niže zadovoljstvo poslom. Kod njih se postavlja pitanje: je li diploma zaista unaprijedila njihov položaj na tržištu rada, ili su jednostavno nastavili karijeru koju su već gradili?

Najviša prosječna primanja bilježe diplomirani studenti koji rade kao samozaposleni, s prosječnim primanjima od 1.346 eura.

Kad bi se izdvajala zanimanja s najvišom prosječnom plaćom, u vrhu su diplomanti računarstva, farmacije, elektrotehnike i kliničke medicine. Slijedi ih kineziologija, iznenađujući prvak među društvenim znanostima s prosjekom od 1.199 eura. Diplomirani studenti ekonomije u prosjeku zarađuju 1.006 eura.

Na suprotnoj strani su umjetnička područja i humanističke znanosti, s najnižim prosječnim plaćama. Diplomirane studente svih područja humanističkih znanosti karakteriziraju niska primanja u ovoj fazi karijere, uz relativno male razlike između u prosjeku najslabije plaćenih povjesničara (799 eura), filozofije i teologije s oko 850 eura te filologije s 944 eura.

Mobilnost raste

Vrlo je slična slika i u umjetničkom području, gdje se prosječne plaće diplomiranih kreću oko 900 eura, uz minimalne razlike između glazbene i likovne umjetnosti. Lošije kotiraju i biotehničke znanosti poput agronomije, gdje prosječna plaća iznosi 911 eura. Pravnici, iako često viđeni kao »siguran odabir«, također ostvaruju iznenađujuće ispodprosječna primanja s plaćom od 925 eura u prosjeku.

Istraživanje je pokazalo i da najveća primanja imaju oni koji su studirali na Sveučilištu u Zagrebu, s prosjekom od 1.217 eura.

Slijedi Sveučilište u Splitu s prosječnim primanjima od 1.179 eura, a zatim diplomirani s privatnih visokih učilišta s 1.139 eura.

U srednju skupinu, s prosječnim primanjima između 1.000 i 1.100 eura, spadaju diplomirani studenti Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta Sjever te Sveučilišta u Osijeku, dok su najniže plaće u ovoj skupini zabilježene kod diplomiranih s drugih javnih sveučilišta.

Prosječna primanja ispod 1.000 eura, u rasponu od 950 do 966 eura, imaju diplomirani sa Sveučilišta u Puli i Zadru te javnih veleučilišta.

Iako 81,8 posto diplomiranih ostaje živjeti i raditi u regiji u kojoj su živjeli i prije studija, a 68,8 posto u regiji studija, mobilnost raste.

Njih 13,8 posto preselilo se unutar Hrvatske, većinom prema Zagrebu i urbanim regijama s većim brojem radnih prilika, dok je 4,4 posto otišlo u inozemstvo.

Najviše gube sjeverne i istočne regije (Panonska Hrvatska), koje bilježe kontinuirani odljev mladih obrazovanih kadrova. To potvrđuje da je, unatoč decentraliziranim sveučilištima, tržište rada i dalje življe u najvećim gradovima.

Podaci jasno pokazuju da diploma i dalje povećava šanse za brže i stabilnije zaposlenje. No razlike između studijskih programa, područja znanosti i razina obrazovanja značajno oblikuju tržišni položaj diplomanata.

Odabir studija tako nije samo stvar afiniteta, već i strateška odluka koja utječe na karijeru, prihode i mobilnost u prvim godinama rada, navodi se u analizi istraživanja.

Samo četvrtina zadovoljna poslom

Iako su brojke zapošljavanja povoljnije nego prije dvije godine (2020. je imala 83,4 posto, a 2022. godine 86,5 posto zaposlenih), a put do trajnog zaposlenja postao češći (45,1 posto 2020. naspram 33,5 posto 2022.), ipak, neke druge brojke zabrinjavaju. Rad u struci opada sa 76 na 69,3 posto, a visoko zadovoljstvo poslom pada s 31,9 posto na 25,4 posto.

Drugim riječima, samo je četvrtina mladih radnika zadovoljna svojim poslom. Istodobno, porasla je učestalost poslova na neodređeno, s 48,6 posto na 56,5 posto, što sugerira sigurnost, ali i moguću »zaglavljenost« na manje atraktivnim radnim mjestima.