Nedavno otkriće NASA-inog rovera Curiosity moglo bi ponuditi odgovor na pitanje koje znanstvenike muči desetljećima – zašto je Mars danas pust i negostoljubiv, dok je Zemlja, planet slične veličine i sastava, bogata životom?

Novo istraživanje sugerira da je Mars, iako je nekoć imao rijeke i jezera, bio osuđen na to da većinom ostane suha, pustinjska planeta.

Iako Mars i dalje ima gotovo sve sastojke potrebne za život, čini se da mu nedostaje najvažniji – tekuća voda. Površina Crvenog planeta ispresijecana je koritima drevnih rijeka i jezera, što dokazuje da je voda nekada ondje tekla. Danas, nekoliko rovera, uključujući Curiosity i Perseverance, istražuju Mars u potrazi za tragovima života koji je možda postojao u tim povoljnijim vremenima, prije milijune godina.

Ključna novost je otkriće stijena bogatih karbonatnim mineralima – poput vapnenca na Zemlji – koji djeluju kao spužva za ugljikov dioksid, izvlačeći ga iz atmosfere i zarobljavajući ga u stijenama. Na Zemlji, ugljikov dioksid iz atmosfere zagrijava planet, a kroz duge vremenske periode taj ugljik završava u karbonatnim stijenama. Zatim ga vulkanske erupcije vraćaju u atmosferu, održavajući klimatsku ravnotežu i omogućujući postojanje stalne tekuće vode.

Na Marsu, međutim, vulkanska aktivnost je znatno slabija nego na Zemlji. Zbog toga je klimatski ciklus narušen, a planet ostaje hladan i negostoljubiv. Prema modelima iz nove studije, kratka razdoblja s tekućom vodom na Marsu bila su tek rijetke “oaze” u inače dugim epohama suhe, negostoljubive pustinje. Nakon tih kratkih bljeskova pogodnih uvjeta, slijedilo bi i do 100 milijuna godina suše – predugo za razvoj i opstanak života kakvog poznajemo.

Ipak, znanstvenici ne isključuju mogućnost da se džepovi tekuće vode još uvijek nalaze duboko ispod površine Marsa. Daljnja istraživanja i povratak uzoraka stijena s Marsa na Zemlju, što planiraju i SAD i Kina u sljedećem desetljeću, mogli bi donijeti konačne odgovore.

Ova otkrića ne pomažu samo u razumijevanju prošlosti Marsa, već i u odgovoru na jedno od najvećih pitanja znanosti: koliko su česti planeti poput Zemlje koji mogu podržati život? Ako se ispostavi da ni Mars, unatoč povoljnim uvjetima u prošlosti, nikada nije razvio čak ni najjednostavnije oblike života, to bi značilo da je nastanak života u svemiru izuzetno rijedak događaj. S druge strane, otkriće tragova drevnog života na Marsu sugeriralo bi da je život na planetarnoj razini zapravo lako nastao.