Ostaje samo pitanje trebamo li se svi bojati da će nam se dogoditi isto brutalno postupanje odvjetništva i policije za krimen kojega možda nismo ni svjesni
Da je brod »Galeb« oduvijek top politička tema, znaju u Rijeci i vrapci na grani. Da ne kažemo galebi u ruci.
Iako je, doduše, na posljednjim lokalnim izborima više dominirala tema prodaje zemljišta za autobusni kolodvor Austrijancima, »Galeb« je već godinama omiljeni hot spot za riječku politiku.
I dalje nije u komercijalnoj funkciji, iako je uoči izbora dotegljen na Molo longo, a sad je pred novom gradskom vlašću da pokuša iz tko zna kojeg pokušaja dobiti koncesionara za ugostiteljsku djelatnost, nakon što su dva natječaja dosad već propala.
U brod »Galeb« dosad je već utrošeno skoro 15 milijuna eura, a na lokalnim izborima svi su zaključili, pa čak i HDZ, da više nema smisla osporavati taj projekt za koji su dobiveni i europski novci, nego ga napokon – privesti svrsi.
No, prije toga, evo nove afere vezane uz »Galeb«. U posjedu smo priče o tome da su nezadovoljnog građanina, Nedjeljka Kuzmu, dugogodišnjeg kritičara projekta »Galeb«, na potpuno neprimjeren način tretirali policija i DORH, te je priveden i brutalno spremljen najprije u Remetinec pa »Via Romu«, bez prava na informaciju o čemu se točno radi, upravo zbog broda »Galeb«.
On je svojedobno došao u priliku da fotografira »Galeb« u brodogradilištu gdje je remontiran, te je fotografije objavio na društvenim mrežama, a tvrtka Dalmont, Kuzma tvrdi pod pritiskom tadašnjeg gradonačelnika Vojka Obersnela, zatim je podignula prijavu s tvrdnjom da je to učinio bez dozvole, kao uljez u prostor brodogradilišta.
U priči koju nam je ispričao, žali se kako je tretiran poput najgoreg kriminalca ili ubojice, za djelo koje predviđa uvjetnu kaznu, i svakako je bagatelno u odnosu na počinjenje bilo kakvog ozbiljnog zločina.
Osim što je priča pravi »bombon« za lokalne prilike jer se u njoj spominje i bivši gradonačelnik, ona na istinski dubinskoj razini otvara pitanje ponašanja organa sile i gonjenja, kako se to u vrijeme Tita i »Galeba« znalo nazivati, prema takozvanom običnom građaninu.
Tko je taj u tužiteljstvu i zatim u policiji koji bira kakav će biti tretman prema nekom tzv. običnom građaninu, tko je taj koji odlučuje i kaže prema ovome odi brutalno, veži ga u lisice, a prema drugome uobičajeno, i vodi ga na razgovor bez lisica. Tko je taj kafka u DORH-u koji režira taj proces? Što ako je točno da je odvjetništvo postupalo brutalno jer iza toga stoji bivši gradonačelnik Obersnel? Tko će za to odgovarati?
Sjetimo se nedavnog slučaja Mile Kekina, koji je na sličan brutalni način »sproveden« na ispitivanje u policiju zbog slučaja navodno nelegalne gradnje, odnosno navodne korupcije u iznosu od 7.000 eura koja je dokazana općinskoj službenici, ali ne i samom Kekinu. Sve se zbivalo u trenutku lokalnih izbora, gdje je Možemo! branio vlast u Zagrebu, a obitelj Kekin je u toj stranci politički istaknuta.
Kad se požalio da je tretiran preko svake mjere, s obzirom na to da nije odbijao odlazak na policiju, glavni državni odvjetnik Ivan Turudić Kekinu je odgovorio da se služi »govorom mržnje« i da se on kao šef DORH-a osjeća napadnuto.
Bilo bi zanimljivo vidjeti tko točno stoji iza odluke da se jednog, za širu javnost doista anonimnog građanina, Nedjeljka Kuzmu, privede bez objašnjenja, skine dogola i razvozi između Remetinca i »Via Rome« samo zato jer je slikao i na društvenim mrežama objavio brod »Galeb«.
Je li problem u samom DORH-u koji se na lokalnoj razini možda želi svidjeti glavnom državnom odvjetniku, ili pak o lokalnom odvjetništvu koje se želi svidjeti nekim lokalnim moćnicima. U svakom slučaju, očito je da postoji različito postupanje prema različitim osobama. Ali sve te osobe su građani RH, i moraju imati potpuno isti tretman za ista djela za koja ih se sumnjiči.
Da je građanin Kuzma provalio na »Galeb« bez dopuštenja radnika koji su ondje bili, da je nešto porazbijao ili ukrao, moglo bi ga se i trebalo tretirati kao kriminalca. Ali ovdje je riječ o običnom nesporazumu, i o običnom građaninu.
Ostaje samo pitanje trebamo li se svi bojati da će nam se dogoditi isto brutalno postupanje odvjetništva i policije za krimen kojega možda nismo ni svjesni.
Vladavina prava koncept je na kojem je sazdana moderna demokratska Europa, a u tome u centru svakog postupanja mora biti pojedinac i njegovo dostojanstvo.
Tihana Tomičić
Kafkijanski DORH
Tihana Tomičić
02. srpanj 2025 10:27
Ostaje samo pitanje trebamo li se svi bojati da će nam se dogoditi isto brutalno postupanje odvjetništva i policije za krimen kojega možda nismo ni svjesni
Da je brod »Galeb« oduvijek top politička tema, znaju u Rijeci i vrapci na grani. Da ne kažemo galebi u ruci.
Iako je, doduše, na posljednjim lokalnim izborima više dominirala tema prodaje zemljišta za autobusni kolodvor Austrijancima, »Galeb« je već godinama omiljeni hot spot za riječku politiku.
I dalje nije u komercijalnoj funkciji, iako je uoči izbora dotegljen na Molo longo, a sad je pred novom gradskom vlašću da pokuša iz tko zna kojeg pokušaja dobiti koncesionara za ugostiteljsku djelatnost, nakon što su dva natječaja dosad već propala.
U brod »Galeb« dosad je već utrošeno skoro 15 milijuna eura, a na lokalnim izborima svi su zaključili, pa čak i HDZ, da više nema smisla osporavati taj projekt za koji su dobiveni i europski novci, nego ga napokon – privesti svrsi.
No, prije toga, evo nove afere vezane uz »Galeb«. U posjedu smo priče o tome da su nezadovoljnog građanina, Nedjeljka Kuzmu, dugogodišnjeg kritičara projekta »Galeb«, na potpuno neprimjeren način tretirali policija i DORH, te je priveden i brutalno spremljen najprije u Remetinec pa »Via Romu«, bez prava na informaciju o čemu se točno radi, upravo zbog broda »Galeb«.
On je svojedobno došao u priliku da fotografira »Galeb« u brodogradilištu gdje je remontiran, te je fotografije objavio na društvenim mrežama, a tvrtka Dalmont, Kuzma tvrdi pod pritiskom tadašnjeg gradonačelnika Vojka Obersnela, zatim je podignula prijavu s tvrdnjom da je to učinio bez dozvole, kao uljez u prostor brodogradilišta.
U priči koju nam je ispričao, žali se kako je tretiran poput najgoreg kriminalca ili ubojice, za djelo koje predviđa uvjetnu kaznu, i svakako je bagatelno u odnosu na počinjenje bilo kakvog ozbiljnog zločina.
Osim što je priča pravi »bombon« za lokalne prilike jer se u njoj spominje i bivši gradonačelnik, ona na istinski dubinskoj razini otvara pitanje ponašanja organa sile i gonjenja, kako se to u vrijeme Tita i »Galeba« znalo nazivati, prema takozvanom običnom građaninu.
Tko je taj u tužiteljstvu i zatim u policiji koji bira kakav će biti tretman prema nekom tzv. običnom građaninu, tko je taj koji odlučuje i kaže prema ovome odi brutalno, veži ga u lisice, a prema drugome uobičajeno, i vodi ga na razgovor bez lisica. Tko je taj kafka u DORH-u koji režira taj proces? Što ako je točno da je odvjetništvo postupalo brutalno jer iza toga stoji bivši gradonačelnik Obersnel? Tko će za to odgovarati?
Sjetimo se nedavnog slučaja Mile Kekina, koji je na sličan brutalni način »sproveden« na ispitivanje u policiju zbog slučaja navodno nelegalne gradnje, odnosno navodne korupcije u iznosu od 7.000 eura koja je dokazana općinskoj službenici, ali ne i samom Kekinu. Sve se zbivalo u trenutku lokalnih izbora, gdje je Možemo! branio vlast u Zagrebu, a obitelj Kekin je u toj stranci politički istaknuta.
Kad se požalio da je tretiran preko svake mjere, s obzirom na to da nije odbijao odlazak na policiju, glavni državni odvjetnik Ivan Turudić Kekinu je odgovorio da se služi »govorom mržnje« i da se on kao šef DORH-a osjeća napadnuto.
Bilo bi zanimljivo vidjeti tko točno stoji iza odluke da se jednog, za širu javnost doista anonimnog građanina, Nedjeljka Kuzmu, privede bez objašnjenja, skine dogola i razvozi između Remetinca i »Via Rome« samo zato jer je slikao i na društvenim mrežama objavio brod »Galeb«.
Je li problem u samom DORH-u koji se na lokalnoj razini možda želi svidjeti glavnom državnom odvjetniku, ili pak o lokalnom odvjetništvu koje se želi svidjeti nekim lokalnim moćnicima. U svakom slučaju, očito je da postoji različito postupanje prema različitim osobama. Ali sve te osobe su građani RH, i moraju imati potpuno isti tretman za ista djela za koja ih se sumnjiči.
Da je građanin Kuzma provalio na »Galeb« bez dopuštenja radnika koji su ondje bili, da je nešto porazbijao ili ukrao, moglo bi ga se i trebalo tretirati kao kriminalca. Ali ovdje je riječ o običnom nesporazumu, i o običnom građaninu.
Ostaje samo pitanje trebamo li se svi bojati da će nam se dogoditi isto brutalno postupanje odvjetništva i policije za krimen kojega možda nismo ni svjesni.
Vladavina prava koncept je na kojem je sazdana moderna demokratska Europa, a u tome u centru svakog postupanja mora biti pojedinac i njegovo dostojanstvo.