Među ženama koje odluče pobačajem okončati neželjenu trudnoću, sve je više adolescentica. Negativni trend prisutan je već godinama, u uzlaznoj je putanji, a preventivne mjere koje se poduzimaju samo na pojedinim lokalnim razinama, ne daju rezultata.

Lani je tako udio pobačaja kod djevojaka u dobi od 15 do 19 godina bio 5,8 posto, što je najviši udio u zadnjih osam godina.

Za usporedbu sa stanjem zdravstvene obrazovanosti u drugim državama EU-a, udio pobačaja u adolescentskoj dobi u Njemačkoj je u 2024. iznosio upola manje, oko tri posto.

Lanjska statistika

Podatke o pobačajima u prošloj godini objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u novom Hrvatskom zdravstveno-statističkom ljetopisu za 2024. Statistika govori da je lani ukupni broj pobačaja bio na najvišoj razini u posljednjem desetljeću, ali taj se porast odnosio na spontane pobačaje, dok je broj pobačaja induciranih na zahtjev žene u padu.

U 2024. godini u Hrvatskoj je evidentirano 8.130 pobačaja, dok ih je godinu ranije bilo ukupno 7.807. Riječ je o ukupnom broju pobačaja, dok je udio pobačaja na zahtjev u padu, s 3.015 u 2023. godini na 2.809 u 2024.

U ukupnom broju pobačaja, najveći udio zauzimaju spontani pobačaji i pobačaji uslijed teške malformacije ploda ili izvanmaternične trudnoće, s 46,4 posto ukupnog broja prekida trudnoća.

Novo izvješće HZJZ-a potvrđuje već uvriježenu situaciju u kojoj je najveća učestalost namjerno induciranog pobačaja u dobnoj skupini od 30 do 39 godina, i to kod žena koje već imaju jedno ili dvoje djece.

U 2015. godini u dobnoj skupini do 19 godina zabilježeno je 226 pobačaja, nakon čega je započeo trend smanjenja broja maloljetničkih trudnoća. Lani ih je bilo 179, što je doduše značajno manje nego prije 10 godina, ali je činjenica da je ukupan broj žena fertilne dobi u padu te je udio maloljetničkih trudnoća i dalje vrlo visok.

Uzroci su jasni: mladi sazrijevaju, a to ne prati nacionalna politika vezana uz mlade, pa i danas imamo manjak školskih programa koji bi ih upoznao s odgovornim spolnim ponašanjem, manjak ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i samo djelomično dostupnu kontracepciju.

Zbog toga, umjesto da do njih uopće ne dođe, neželjene trudnoće završavaju pobačajem.

– To je znak da nam je politika potpuno promašena i nedostatna.

Podaci HZJZ-a govore da najmanje 30 posto djece u dobi do 16 godina ima spolni odnos. Država koja ima problem s populacijskim padom tu mora djelovati, upozorava ginekologinja Jasenka Grujić.

Manjak ginekologa

Zbog manjka ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti djevojke imaju problema pronaći liječnika, šetaju od ordinacije do ordinacije, a tu bi im informaciju, veli, morao osigurati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

– U situaciji gdje ni prosvjetni ni zdravstveni sektor zbog konzervativnih pritisaka ne smiju organizirati sveobuhvatnu seksualnu edukaciju, ginekolozi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne bi smjeli sjediti u ordinaciji i čekati da im netko pokuca na vrata, već bi morali djelovati proaktivno, izlaziti na teren, i za škole organizirati predavanja o kontracepciji, seksualnosti, spolno prenosivim bolestima, kaže Grujić.

Adolescentice u Hrvatskoj imaju pristup kontracepciji ako odu ginekologu, ali mnoge to ne učine zbog nedostupnosti liječnika, jer se ne mogu snaći, jer ne žele da im roditelji to doznaju.

– Zato im je i kontracepcija samo djelomično dostupna. Sva sreća da postoje kondomi i da ih dečki žele koristiti, jer bi inače broj neželjenih trudnoća bio daleko veći, upozorava liječnica.