
Divlje svinje dolaze i na područja na koja nikada nisu dolazile
Zakonom je određeno da se oko kuća i naseljenih područja ne smije pucati pa je ove godine do sada odstrijeljeno 17 divljih svinja na lovnim područjima, a lani su lovci dobili pojačane dozvole pa ih je bilo odstrijeljeno 40
povezane vijesti
OPATIJA – Divljač se spušta sve do mora, a divlje svinje u potrazi za hranom sve češće dolaze u urbanu sredinu. Nije to problem koji muči samo opatijsku rivijeru, životinje iz šuma u koje je zakoračio čovjek i poremetio im dosadašnja prirodna staništa premještaju se diljem obale bliže ljudima i tema postaje kompleksna.
Što je uzrokovalo pojavu koja je teško spojiva s turizmom, pitali smo lovca O’ Briena Sclaunicha, predsjednika Lovačkog društva Lane iz Opatije koje broji devedesetak članova.
Poremećene migracije
– U posljednje dvije godine primjećuje se izrazito pojačan broj divljih svinja na liburnijskom području. Koji su točni uzroci, teško je reći jer se ništa zasad nije uspjelo temeljito istražiti. U svakom slučaju, mi lovci koji pratimo kretanje divljači uvidjeli smo da je migracija divljih svinja poremećena. Divlja svinja vrlo je osjetljiva životinja, ima izrazito osjetljiv njuh i sluh i miniranje zbog izgradnje nove cijevi tunela Učka i izgradnje prometnice jako joj je poremetilo svakodnevicu. Ne radi se samo o izgradnji cestovne infrastrukture, već i o vrlo često miniranju, tako da im nije samo presječen put kojime su do sada prolazile, već su i uznemirene. Krmače mijenjaju svoja staništa, a kada imaju mlade, situacija je posebno osjetljiva. Sada dolaze i na područja na koja nikada nisu dolazile, recimo na Pavlovac, na Tošinu, pa su nam čak i iz autokampa u Ičićima javili da su ih posjetile, ali organizirati hajku unutar kampa svakako nije došlo u obzir.

O’Brien Sclaunich / Foto A. KUĆEL-ILIĆ
Laici će reći u čemu je stvar, neka ih se odstrijeli, to im se čini kao najlakše rješenje, ali mi lovci to ne smijemo, vezani smo uz zakonodavstvo koje je strogo i precizno, te jasno nalaže da se oko kuća i naseljenih područja ne smije pucati. Ali odstrela je bilo, i to lani 40, jer smo dobili pojačane dozvole, a ove godine smo do sada odstrijelili 17 divljih svinja i to na lovnim površinama, ispričao je O’ Brien Sclaunich.
Prema njegovim riječima krmače sada imaju mlade i traže hranu.
– To je bitka za opstanak, ali mnoge situacije uzrokuju i sami ljudi ako imaju kompostere i obrađene površine koje nisu zaštićene električnim pastirima. Takve situacije privlače divljač, a s obzirom na to da praščići još nisu samostalni, dok malo ne narastu za njih brine majka i životni joj je prioritet da mladunci ne budu gladni. Krmača će u pravilu ako je zdrava imati u jednom leglu između šest i osam mladunaca. Ako ih je recimo šest, pravilo je da su tri ženke i tri mužjaka. Tri ženske divlje svinje će već za godinu dana biti spolno zrele i ući će u reprodukcijski sustav i vrlo brzo će se stvoriti pravo krdo. Što mi lovci možemo učiniti?
(Bez)korisna zaštita
Uz pojačan odstrel u lovištu, imamo i pojačanu prihranu u šumama, gdje im nosimo kukuruz, rekli bismo po domaći »frmentu«. Krcamo im hranilice maksimalno da bismo ih privukli i da bismo spriječili da se spuštaju do naseljenih područja. Inače su vrlo brze i izdržljive životinje i radijus kretanja im po noći može biti između 30 i čak 50 kilometara, te na jednom području mogu napraviti štetu i vratiti se do svog prilično udaljenog staništa, objasnio je predsjednik LD-a Lane koji je još naveo i da ih se privremeno može udaljiti i uz pomoć repelenata, no vrlo su inteligentne i događa se u posljednje vrijeme da se čak i na neugodan miris repelenata naviknu, pa ovakva zaštita postane beskorisna.