Najavljeno povećanje izdvajanja za obranu sa sadašnjih dva na pet posto BDP-a do 2035. godine ne bi smjelo ići nauštrb socijalnih izdataka i financiranja javnih potreba, odnosno planovi o masovnom povećanju obrambenih izdataka ne smiju dovesti do ugrožavanja životnog standarda, upozorila je jučer Europska konfederacija sindikata (EUTC) i dodala da se socijalni proračunski izdaci moraju zaštititi jer su sredstva EU-a, izvorno namijenjena programima kohezije i oporavka, već sada preusmjerena prema obrambenom sektoru.

Europski sindikati pri tom se pozivaju na izračun jednog belgijskog eknomista prema kojemu bi postizanje cilja NATO-a od pet posto BDP-a za obranu svako kućanstvo koštalo oko 6000 eura.

Srecko Niketic/PIXSELL

No, premijer Andrej Plenković u nekoliko je navrata poručio da Hrvatska može ispuniti ciljeve NATO-a o izdvajanju za obranu, a da to ne ide na štetu socijalnih ili drugih davanja.

Javne potrebe

– S obzirom na naš gospodarski rast, koji je među najvišima u EU-u, mislim da su te ambicije itekako dohvatljive, i to ne na štetu socijalnih ili nekih drugih davanja, rekao je Plenković uoči sastanka na vrhu čelnika zemalja članica EU-a te dodao da je Hrvatska, neovisno o NATO-u, planirala podignuti obrambeni proračun na 3 posto do 2030. godine. To je ponovio i na jučerašnjoj sjednici Vlade.

S obzirom na to da ukupni hrvatski BDP, prema posljednjim podacima HNB-a za 2024., iznosi 85 milijardi i 610 milijuna eura, pet posto BPD-a koji bi se trošio na obranu iznosio bi 4 milijarde i 280,5 milijuna eura. Već ove godine smo dosegnuli dva posto za vojne potrebe, što bi iznosilo milijardu i 862 milijuna eura, no ekonomski analitičari napominju da je bojazan od rezanja socijalnih transfera i financiranja javnih potreba malo prenapuhana.

Nije razumno očekivati da će se povećanje izdvajanja za obranu financirati kroz povećanje poreza, odnosno kroz državni proračun, pa samim time nema ni bojazni od rezanja socijalnih izdataka ili finaciranja infrastrukturnih projekata, kaže ekonomski analitičar Damir Novotny.

Goran Kovacic/PIXSELL

– Hrvatska je u zadnjih 20 godina čak malo pretjerala s ulaganjima u javnu infrastrukturu, posebno u cestogradnji, zbog čega danas Hrvatska ima najviše izgrađenih kilometara autocesta po glavi stanovnika na svijetu, više nego Sjedinjene Američke Države ili Kina! Nadalje, imamo 30 posto više bolničkih kreveta po stanovniku nego što nam je potrebno i više liječnika po stanovniku nego Njemačka, a privatna ulaganja u zdravstvo nismo ni približno iskoristili. Imamo i previše bolnica natiskanih u radijusu od 200 kilometara. U obrazovanju smo više nego dobro opremljeni, posebno s dječjim vrtićima u čemu prednjači grad Zagreb, a na sveučilištima imamo manjak studenata, ali više nego dovoljno prostora i opreme, nabraja Novotny i napominje da smo se čak malo i preinvestirali u javnim potrebama i infrastrukturi jer se, kaže, javni novac godinama ulagao iako nije bilo toliko nužno.

Ciljanih pet posto

– Nisam siguran treba li Hrvatska daljnja ulaganja u infrastrukturu osim u vojnu. Hrvatska bi trebala rehabilitirati kapacitete vojne industrije koje je nekada imala, poput »Đure Đakovića«, smatra Novotny.

Financiranje povećane potrošnje za obranu kroz poreze, odnosno državni proračun, kategorički odbacuje i bivši ministar financija Boris Lalovac. Navodi da će rast budžeta za obranu, kao i oporavak od pandemije COVID-a, najvećim dijelom financirati Europska komisija kroz fondove, a ne nacionalni proračuni zemalja članica jer u tom slučaju, kaže, Europska unija ne bi bila konkurentna.

Patrik Macek/PIXSELL

– Sjetimo se da se Europska komisija zadužila za programe oporavka od pandemije, u nas poznat kao NPOO, a ne države, i sredstva proslijedila članicama. Tako će najvjerojatnije biti i za ovo najavljeno povećano financiranje obrane. S druge strane, činjenica je da danas imamo inflaciju jer je Europska komisija morala brzo reagirati nakon pandemije i podijeliti velik novac u kratkom vremenskom roku, no kako se povećanja izdvajanja za obranu planiraju za idućih deset godina, za očekivati je da će Komisija ovaj put napraviti takav model financiranja koji neće potaknuti inflaciju jer državama članicama novac ne treba hitno kao nakon pandemije i lockdowna, pojašnjava Lalovac.

Straha od financiranja obrane kroz državni proračun, a na štetu nekih drugih stavki u budžetu, nema, slažu se naši sugovornici i pritom napominju da bi se povećana ulaganja u vojnu industirju čak trebala vratiti u nacionalna gospodarstva kroz otvaranja novih radnih mjesta, investicije i poreze i time potaknuti rast BDP-a zemalja članica. Lalovac također smatra da komercijalne banke za potrebe ulaganja u obranu čak neće biti potrebne jer one već sada imaju neka ograničenja za ulaganja, poput ulaganja u kockanje i slično.

Za razliku od komercijalnih banaka, potrebe za obranom spremna je financirati Europska investicijska banka i zajedno s europskim fondovima, kroz koje će Komisija dodjeljivati novac članicama, neće biti nikakvog problema da Hrvatska, kako je najavljeno, do 2030. podigne izdvajanja za obranu na 3 posto BDP-a i kasnije na ciljanih 5 posto do 2035. godine.

Razvitak vojne infrastrukture

Foto Davor Kovačević

Prema najavama ministra obrane Ivana Anušića, do 2035. godine ćemo dosegnuti 3,5 posto plus 1,5 posto BDP-a za obranu, a u tih 3,5 posto spada financiranje isključivo naoružanja i opreme, dok će se s 1,5 posto povećanih ulaganja investirati u infrastrukturu za potrebe obrane – zračne luke, riječne luke, morske luke, cestovni i željeznički koridori, objekti za smještaj oružanih snaga i Civilne zaštite, nadzor granice, policiju, vatrogastvo te za koridore koji su na popisu strateških koridora za NATO-ove trupe za mogući razmještaj na istočne pozicije, poput koridora Vc.