Pritom, globalno promatrano, predviđa se kako će domaća turistička putovanja ostvariti prihod od gotovo 12.000 milijardi dolara do 2040. godine, dok će se prihodi od putovanja unutar regija utrostručiti, na više od 2.000 milijardi dolara. Prihodi od međunarodnih putovanja će se najbrže povećati, no imat će najmanji udio s 1.400 milijardi dolara.


Sljedeći val putnika sve više će dolaziti iz zemalja rastućih tržišta, poput Kine, Indije, Saudijske Arabije i Vijetnama, koji će nadmašiti brojke tradicionalnih turista iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke, istaknuto je u BCG-ovom izvještaju “Otkrivanje prilika vrijednih 15 bilijuna dolara u turizmu”, koji se temelji na anketi u kojoj je sudjelovalo pet tisuća putnika iz 11 zemalja, a proveo ju je Centar za analizu kupaca uz analizu uzoraka putovanja diljem 68 tržišta.




Kada je riječ o Hrvatskoj, tu je potencijal privlačenja budućih turista kroz wellness, gastronomiju, aktivni boravak u prirodi, kulturu i vjerski turizam.


“Unatoč tomu što je Hrvatska poznata po sunčanim plažama i moru, turisti će u skoroj budućnosti tražiti više od svojih putovanja. Bit će u potrazi za autentičnim iskustvima, osobnim razvojem te većom povezanosti s lokalnom zajednicom. Hrvatska ima snažan potencijal razvoja turizma u smjeru wellnessa, gastronomije, kulture i održivosti kojim može ispuniti zahtjeve budućih turista”, smatra Melanie Seier-Larsen, direktorica i partnerica u BCG-u zadužena za Hrvatsku.


Kako navode iz BCG-a, potencijal ka razvitku raznolikog turizma Hrvatska može izraziti kroz prirodna bogatstva koja mogu služiti za aktivan boravak u prirodi, bogatu gastronomsku ponudu te vjerske i hodočasničke destinacije. Plitvička jezera, Krka i područja Gorskog Kotara i Like savršeni su za boravak na otvorenom, biciklizam ili planinarenje, a snažna vjerska tradicija, uz mjesta poput Marije Bistrice i Sinja, nudi dodatno bogatstvo vjerskog turizma koji pruža spoj duhovnosti i kulturne baštine. Uz dodatni razvitak i usavršavanje autentičnog identiteta, hrvatska gastronomija može dodatno napredovati, pri čemu naglašavanjem posebne raznolikosti koja seže od mediteranskih do srednjoeuropskih okusa te razvojem prepoznatljivih restorana, hrvatska kuhinja može postati značajan motivator dolaska turista.


“Kroz proširenje turizma s obale i na unutrašnjost te na razvoju ponude za različite skupine pojedinaca, bile to obitelji ili poslovni putnici, individualni ili multigeneracijski turisti, Hrvatska može postati destinacija koja je privlačna brojnim vrstama budućih turista”, rekla je Seier-Larsen u izjavi koja se prenosi u objavi.


Trendovi u turizmu


Kada je riječ o trendovima, “milenijalci” i “generacija Z” trenutačno su globalno najutjecajniji turisti, s obzirom da, u usporedbi sa starijim generacijama, planiraju više putovanja i troše više.


Mijenja se i pogled na to što se smatra odmorom, ali na svim tržištima su odmor i provođenje kvalitetnog vremena s obitelji i dalje glavni razlozi za putovanje. Izvještaj BCG-a naglašava kako unatoč tome što su tradicionalna putovanja na more, urbane avanture i iskustva u prirodi i dalje popularna, putnici sve više istražuju kulturu, zdravlje, wellness te se odlučuju na duhovna i religiozna putovanja. Gastronomski turizam također raste, a hranu su kao glavni povod za putovanje naveli kineski, vijetnamski i indonezijski turisti, navodi se.


Novost je i da se umjetna inteligencija pojavljuje kao novi turistički agent s obzirom da je putnici, pogotovo oni koji dolaze iz rastućih tržišta, koriste pri planiranju svojih putovanja. Naime, mnogi potrošači iz Kine (65 posto), Indije (59 posto), Indonezije (58 posto) i Vijetnama (51 posto) navodi kako koriste alate umjetne inteligencije i “chatbotove” pri planiranju i rezervaciji putovanja. No, 79 do 85 posto putnika s istih tržišta navodi kako im je ljudski kontakt i dalje važan.


“Putnici sutrašnjice će biti drugačiji po onome tko su, s kime (ili bez koga) putuju, što očekuju i kako donose odluke. Turističke agencije će morati predvidjeti ove promjene kako bi ostale relevantne, jer će u suprotnom biti izostavljene s plana putovanja”, poručila je Lara Koslow, direktorica i partnerica u BCG-u i jedna od koautorica izvještaja.