Nedavno je predstavljen Prijedlog pravilnika o dopunskom radu liječnika, koji bi do srpnja trebao biti upućen u e-savjetovanje, a kojim se predviđaju stroža pravila za dopunski rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno dopusnica se neće moći dobiti za usluge na koje se na odjelu liječnika koji traži dopusnicu čeka duže od 150 dana.

Uvode se jasni kriteriji i sustav bodovanja, a dopusnicu će moći dobiti liječnik s najmanje pet godina staža u djelatnosti u kojoj traži odobrenje, ako je u zadnja tri mjeseca ostvario najmanje prosječno izvršenje na razini djelatnosti i izvršenje u kliničkim pregledima i dijagnostici.

S obzirom na nove kriterije, ministrica zdravstva Irena Hrstić očekuje da pravilnik neće toliko utjecati na ukupan broj izdanih dopusnica, ali će utjecati na transparentnost i ispravno praćenje izvršenje usluga u bolnicama.

O ovoj gorućoj temi razgovarali smo sa Zorislavom Šuškom, dr. med., specijalistom interne medicine, užim specijalistom kardiologije, koji je zaposlen u Općoj bolnici Zadar i koji 20 godina, jednom tjedno, radi u privatnoj poliklinici. Uz to, dr. Šušak itekako je poznat i kao sportski kardiolog koji je radio u KK Zadru i KK Puntamici, ali i kao liječnik zaslužan za brojne stručne i preventivne inicijative.

– Tijekom tih 20 godina, koliko odrađujem i svoje dužnosti u OB Zadar i privatno, mijenjali su se razni ministri i ravnatelji, a za razliku od svih njih, ja imam iskustva i u javnom i privatnom zdravstvu i tvrdim kako se lista čekanja ne bi ni na kakav način smanjila kada bi se ukinule dopusnice za privatni rad. Razlog je to što smo svi mi već maksimalno iskorišteni, po novom programu, CEZIH-u, lijepo se može vidjeti koliko tko radi, imamo normative koje već i premašujemo, što se vidi u poslovanju naše bolnice, započinje dr. Šušak.

Ipak, nastavlja naš sugovornik, doktorima koji jedini na svom odjelu rade određenu metodu ili pak zahvat, ne bi se trebao dozvoliti privatni rad. Isto tako, ako privatno izvode metodu ili zahvat, a to ne rade u bolnici, također ne bi trebalo dopustiti da rade privatno.

– U medicini je najvažniji transfer znanja i to je još jedino nenaplativo. Silno je bitno da mlađi uče od nas starijih, da se radi zajedničkim snagama, ljudski resursi su najvažniji. Lako je kupiti uređaje, treba netko znati raditi s njima, govori dr. Šušak i naglašava kako na svim odjelima određene metode i operacije treba raditi više ljudi kako bi zajedno mogli odgovoriti na potrebe.

Doduše, liste čekanja na ovom odjelu jesu duge i to će se teško promijeniti, kako objašnjava, jer sve se radi od baze, od liječnika opće medicine, dok su im nekoć velika pomoć bili domovi zdravlja i hitna medicina.

– No, na listama čekanja dvije su vrste ljudi, oni kojima je zaista hitno i oni koji su kronični pacijenti za koje imamo planirani tijek praćenja. To dvoje treba odvojiti. Isto tako, smatram da je jako dobro što su pacijenti vezani za ime liječnika, oni mogu odabrati kojeg liječnika žele, u čije ruke daju svoje zdravlje. Povjerenje je najvažnije, kazuje dr. Šušak.