Elma Kovačević-Bajtal imenovana je veleposlanicom BiH u Hrvatskoj na proljeće 2023. godine, a vjerodajnice je predsjedniku Zoranu Milanoviću predala u rujnu iste godine, čime je i službeno počeo njen mandat kao veleposlanice BiH u Hrvatskoj.

Elma Kovačević-Bajtal rođena je u Sarajevu 1971. godine, magistrirala je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, doktorirala na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu na temu Lobiranje kao instrument suvremene politike.

Inicijator je organiziranja edukacije na temu lobiranja. Dužnost veleposlanice BiH u Kraljevini Norveškoj obavljala je od 2008. do 2011. godine, a prije imenovanja veleposlanicom u Hrvatskoj bila je direktorica Instituta za edukaciju u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Za naš listi govori o statusu bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj i njenim zastupnicima, o radu Kulturno-informativnog centra Ambasade BiH u Zagrebu, o povezivanju bošnjaka u Hrvatskoj s BiH, o Sarajevu i drugim temama.

Potencijal u turizmu i kulturi

U nepune dvije godine otkako obnašate dužnost veleposlanice Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj, ponekad se čini da se valovito kreću međudržavni odnosi dvije susjedne zemlje. Kako ocjenjujete razinu odnosa i suradnje dvije prijateljske zemlje i kakve su mogućnosti da se ta suradnja unaprijedi?

– Hrvatska je jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih i privrednih partnera Bosne i Hercegovine, kao i snažan zagovornik našeg europskog puta. Ekonomski odnosi su vrlo intenzivni, Hrvatska je jedan od glavnih trgovinskih partnera BiH, a postoji i značajna investicijska povezanost naročito u sektorima energetike, bankarstva i turizma.

Također, Hrvatska je ključna tranzitna zemlja za BiH prema europskim i svjetskim tržištima. Obim vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u prošloj godini bio je oko 23,3 milijarde eura, od čega se 70 posto odnosilo na tržišta zemalja članica Europske unije, što je oko 3,2 posto manje u odnosu na 2023. godinu. Ukupna vrijednost robne razmjene između Hrvatske i BiH prošle godine, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, iznosila je 4,24 milijarde eura.

Uvoz u BiH iz Hrvatske je iznosio oko četiri milijarde eura, dok je BiH u Hrvatsku izvezla robe u vrijednosti nešto većoj od 1,2 milijarde eura. Drugi najveći vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine bila je Srbija, a slijede je Njemačka, Slovenija i Italija. Daljnje unaprjeđenje trgovinskih odnosa, infrastrukturnih projekata, autoceste, željezničke mreže, energetika te povećanje investiranja mogu značajno pridonijeti unapređenju odnosa.

Hrvatska, kao članica EU-a, bila je jedna od najsnažnijih zagovornika BiH u dobivanju kandidatskog statusa te vjerujemo da će tako biti i kada se otvore pregovori s EU-om.

Pored privredne suradnje ogroman je potencijal suradnje u promociji turizma i kulture i smatram da obje zemlje mogu još bolje iskoristiti zajedničku baštinu i prirodne ljepote kroz regionalne projekte i turističke ponude. Bosna i Hercegovina treba raditi na unapređenju infrastrukturnih veza, tj. boljoj prometnoj povezanosti. Modernizacija graničnih prijelaza olakšala bi protok roba, usluga i ljudi.

Naravno, prostora za poboljšanje odnosa i suradnje uvijek ima: kako na već spomenutom, tako i na političkom planu koji nas, shodno regionalnom i ne baš veselom svjetskom kontekstu, ljudski, logički i prije svega interesno obvezuje na što tješnju bliskost i uzajamnu podršku jednih drugima.

Manjinske kvote

Na tom planu mudrosti, uzajamnog poštovanja i zajedništva nikada ne može biti previše. Na svu sreću, postoji otvoren i kontinuiran dijalog na svim nivoima i o brojnim temama.

Nacionalne manjine u Hrvatskoj imaju respektabilan status unatoč nekim pokušajima da ga se mijenja, primjerice glede zastupljenosti i pozicije u Hrvatskom saboru. Bošnjačka je manjina pokazala na prošlim parlamentarnim izborima visok stupanj jedinstva i povezanosti što je urodilo plodom, izborom Armina Hodžića za saborskog zastupnika. Počeo je jako dobro odrađivati svoj mandat, tako da je već upoznao svoje birače s radom u proteklom razdoblju. To ni jedan od ranijih zastupnika iz redova bošnjačke manjine nije prakticirao?

– Bošnjačka nacionalna manjina u Hrvatskoj, kao i druge manjinske zajednice, ima zajamčena prava i određenu političku zastupljenost kroz manjinske kvote u Hrvatskom saboru. Iako su se kroz godine javljale rasprave o modelu zastupanja manjina, njihov status u političkom sustavu Hrvatske ostao je relativno stabilan i prepoznat.

Izbor Armina Hodžića na prošlim parlamentarnim izborima pokazao je visok stupanj mobilizacije bošnjačke zajednice u Hrvatskoj, što je značajan iskorak u smislu političke participacije. Njegov aktivan pristup u informiranju birača i uključivanju zajednice u svoj rad svakako je pohvalan i može poslužiti kao model za buduće manjinske zastupnike.

Kroz dosadašnji mandat Hodžić se fokusirao na ključne teme koje zanimaju Bošnjake u Hrvatskoj, od zaštite kulturnog identiteta do rješavanja praktičnih pitanja vezanih uz manjinska prava, obrazovanje i participaciju u društvenim procesima.

Njegova proaktivnost u komunikaciji s biračima svakako je novitet u odnosu na prethodne bošnjačke zastupnike i može pridonijeti jačanju povjerenja zajednice u institucionalne mehanizme.

Pitanje manjinske zastupljenosti u Hrvatskoj uvijek će biti predmet političkih rasprava, ali ključan faktor ostaje angažiranost samih manjinskih predstavnika. Ako se ovakav trend nastavi, to može rezultirati dodatnim jačanjem političkog utjecaja bošnjačke manjine, kao i većom integracijom u društvene i političke tokove Hrvatske.

Bošnjačka nacionalna manjina u Hrvatskoj pokazala je i potvrdila zavidan stupanj političke zrelosti i jedinstva, što se jasno očitovalo na posljednjim parlamentarnim izborima.

Takva razina mobilizacije zajednice rezultirala je učinkovitom političkom zastupljenošću, koja može služiti kao primjer ubuduće. Smatram da je važno da Bošnjaci imaju svog saborskog zastupnika.

Dopune ugovora

Kao novinar svjedok sam brojnih pokušaja da se Bošnjačka nacionalna manjina bolje, čvršće poveže s maticom domovinom. Neke od nacionalnih manjina, primjerice talijanska, izborile se za Ugovor između vlada Hrvatske i Italije o suradnji u području kulture i obrazovanja. Zar se ne bi po tom modelu moglo ostvariti nešto slično između Hrvatske i Bosne i Hercegovine?

– Shodno formulaciji vašeg pitanja, mogu reći da su Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i Vlada Republike Hrvatske 18. prosinca 2002. godine zaključile Ugovor o kulturnoj, prosvjetnoj i sportskoj suradnji.

Ugovor je u prvoj polovici 2003. godine stupio na snagu. Člankom 2 stavak 1, navedenog Ugovora, određeno je da će »ugovorne strane poticati predstavljanje i upoznavanje kulturne baštine i suvremenog kulturnog i umjetničkog stvaralaštva naroda obiju zemalja u području kazališne, likovne, filmske, glazbeno-scenske umjetnosti, književne i izdavačke djelatnosti i drugih područja kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.

Ugovorna osnova za svestranu kulturnu suradnju dviju susjednih zemalja i njihovih naroda i građana u zadovoljavajućoj mjeri, po mom mišljenju, već postoji. Kada je u pitanju Bošnjačka nacionalna zajednica u Republici Hrvatskoj, želim podsjetiti da je ta zajednica organizirana i ima svoje predstavnike u različitim tijelima i asocijacijama kao što su Vijeće bošnjačke nacionalne manjine, Nacionalna koordinacija Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, Bošnjačka nacionalna zajednica RH i Sabor bošnjačkih asocijacija Hrvatske.

Svaka od tih organizacija ili asocijacija može inicirati prema ovome Veleposlanstvu ili drugim nadležnim tijelima Bosne i Hercegovine ili Hrvatske izmjene, i/li dopune spomenutog ugovora ili donošenje drugih odgovarajućih propisa kojima bi se na još kvalitetniji način uredilo ovo pitanje.

Promocija umjetnosti

Kulturno-informativni centar Ambasade BiH u Zagrebu zapažen je po plodnoj aktivnosti. Kakvi su daljnji planovi djelovanja Centra?

– Kulturno-informativni centar Ambasade BiH u Zagrebu, za razliku od ranijih perioda i mandata, zaista je postao značajno središte intenzivne i sistematske promocije bosanskohercegovačke kulture, umjetnosti i baštine u Hrvatskoj.

Njegove aktivnosti, poput izložbi, književnih večeri, filmskih projekcija i panela, pridonose jačanju veza između Bosne i Hercegovine i Hrvatske i suradnje između udruga i građana.

Konkretno i na nivou činjenica: od mog stupanja na mandat organizirali smo 60 kulturnih događaja, od toga: 25 književnih večeri, predstavljanja knjiga, večeri poezije, 19 izložbi, 16 izložbi slika i tri izložbe fotografija, jedan koncert, jednu kazališnu predstavu, osam tribina i četiri predavanja.

Pored toga smo, u suradnji s lokalnim vlastima iz BiH, organizirali dva kulturno-gospodarstvena predstavljanja gradova – Bihaća i Tuzle, a u dogovorima smo s još nekoliko naših gradova. Stari grad Sarajevo, predstavili smo s udrugom »jabih« kroz projekt Dani Sarajeva u Zagrebu.

Kulturno-informativni centar Ambasade mora biti ogledalo ne samo ambasade i države, nego i naših građana u obje zemlje. Samo rad s građanima i za građane pravda naše postojanje. Također smo organizirali obilježavanje državnih praznika Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj.

Iako Centar nema svoj budžet za djelovanje, nastavit ćemo aktivno raditi na nekoliko ključnih smjerova kao što je to bilo i do sada: promocija književnosti, muzike, filmova i likovne umjetnosti iz BiH, turističkih promocija bh-regija, ali i raditi na iniciranju brojnih zajedničkih projekata s hrvatskim institucijama.

Nastavit ćemo raditi na povezivanju s mladima i akademskom zajednicom, nastavit ćemo suradnju s bošnjačkim i svim drugim bh-zajednicama u Hrvatskoj koje to žele. Odnosno, sa svim drugim zavičajnim udrugama i organizacijama na povezivanju i unapređenju regionalne suradnje.

Želim istaknuti izuzetno dobru suradnju s Islamskom zajednicom u Republici Hrvatskoj i Internacionalnom akademijom nauka i umjetnosti u BIH s kojima smo organizirali osam znanstvenih tribina te bošnjačkim zajednicama širom Republike Hrvatske.

Povezivanje mladosti uvijek ima svoje ljudsko, civilizacijsko i budućnosno opravdanje, posebno sa stanovišta dobrosusjedskih odnosa koje treba čuvati i razvijati na sve moguće način. U eri digitalnih komunikacija planiramo povećati svoju prisutnost na društvenim mrežama i time proširiti doseg svojih aktivnosti. Centar se prepoznaje kao značajna i dinamična platforma za povezivanje BiH i Hrvatske.

Obilježavali smo i događaje u spomen žrtvama genocida u Srebrenici. Ove godine organizirali smo promociju knjige Nirhe Efendić »Kopča«, a u suradnji s Memorijalnim centrom Srebrenica imali smo izložbu fotografija »Mrtvare«.

Sarajevo je zadržalo svoj duh

Od 2008. do 2011. godine obnašali ste dužnost ambasadorice BiH u Kraljevini Norveškoj. Čega se rado sjećate iz te prve diplomatske misije?

– Norveška je bila i ostala jedna od zemalja koje su pružile veliku podršku Bosni i Hercegovini, kako tijekom teških vremena, tako i kroz projekte obnove, razvoja i integracije bh. dijaspore.

Dobro se sjećam razgovora s Njegovim Veličanstvom Haraldom V. kraljem Norveške kada se prisjećao svog prisustva 1984. godine na ceremoniji otvaranja Olimpijskih zimskih igara u Sarajevu, kao i toplog i profesionalnog prijema svih državnih institucija u Kraljevini Norveškoj, njihove otvorenosti prema idejama i spremnost uspostave kontakata na svim nivoima, ali i s pojedincima koji su razumjeli što se događalo za vrijeme agresije u BiH.

Sjećam se i njihove empatije i simpatija prema našim vrijednim građanima koji su, prema službenom izvještaju Norveške, bili jedna od najobrazovanijih grupacija u Kraljevini Norveškoj.

Naravno, izvrsno sam surađivala sa svim udruženjima bh. građana, kao i s brojnim istaknutim, poslovno uspješnim pojedincima, profesionalno ostvarenim i ljudski dokazanim u Norveškoj s kojima sam i danas, nakon 14 godina od napuštanja Norveške, u kontaktu.

Zagreb nije daleko od Sarajeva, ali vjerojatno vam nedostaje Sarajevo. Kako iz Zagreba vidite stupanj razvoja glavnog grada BiH, napreduje li dovoljno?

– Sarajevo uvijek ima posebnu emociju za svakoga tko je s njim povezan, bilo kroz podrijetlo, rad ili životna iskustva. Bez obzira na to koliko je Zagreb blizu, Sarajevo ima svoju jedinstvenu energiju, duh i ritam koji ga čine nezamjenjivim.

Sarajevo je, uprkos svemu što je prošlo 90-tih godina, uprkos golgoti i napadu, uprkos nasilju i krvavoj opsadi, zadržalo svoj duh, svoju otvorenost i način ljudskog bivanja, koji stranim posjetiocima upada u oči kao posebna vrijednost grada i njegovih građana.

Ali, Sarajevo ne bi bilo to što jest i po čemu je svjetski poznato, kad ne bi i dalje napredovalo i raslo, kako ljudski tako i na svim drugim planovima. Ukratko, posljednjih godina grad je prošao kroz vidljive promjene, u infrastrukturi, turizmu, pa i u poslovnom okruženju. Moderniziraju se određeni dijelovi grada, raste broj novih investicija, a turizam cvjeta.

Međutim, istovremeno postoje izazovi poput prometnih gužvi, zagađenja zraka i infrastrukturnih problema koji i dalje čekaju sustavna rješenja. Ili, kako to kažu stihovi naše stare sevdalinke: »Sarajevo kao biser grane, pružilo se do Ilidže ravne«.

Ukratko, Sarajevo raste i cvjeta. Ne samo prostorno, nego i u našim srcima. Upravo zato, prostor za unapređenje suradnje uvijek postoji i na tome ćemo raditi u nadolazećem razdoblju.

Najveći neprijatelji žrtava u Srebrenici su šutnja i zaborav

Inicijatorica ste sjajnog projekta prve prigodne poštanske marke posvećene 30. godišnjici genocida u Srebrenici. Velika čestitka na tome.

– Da, s velikim zadovoljstvom mogu istaknuti da je na moju inicijativu, a uz podršku premijera Andreja Plenkovića i Zvonimira Frke-Petešića, šefa Ureda premijera, Hrvatska pošta odštampala prvu prigodnu poštansku marku posvećenu 30. godišnjici genocida u Srebrenici.

Uputila sam zahvalu Memorijalnom centru u Potočarima, Hrvatskoj pošti, Zvonimiru Frki-Petešiću i svima koji su sudjelovali u realizaciji projekta izrade i organizaciji izložbe i puštanju poštanskih maraka u opticaj.

I ovom prigodom naglašavam da su najveći neprijatelji žrtava genocida u Srebrenici šutnja, zaborav, ali i poricanje te negiranje genocida.

Marka je u optjecaj puštena 5. lipnja, a motiv marke je broj 8372 crvene boje na crnoj podlozi, koji simbolizira okvirni broj žrtava genocida u Srebrenici. Nominalna vrijednost marke, čija je autorica Alenka Lalić iz Zagreba, iznosi 1,70 eura, a dostupna je u nakladi od 25 tisuća primjeraka.

Marka je izdana u arku od 20 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana. Tekst popratnog letka uz prigodnu marku napisao je Memorijalni centar Srebrenica.

Digitalni alati bitni su za jačanje uloge bošnjačke manjine

Korištenje digitalnih kanala, društvenih mreža i internetskih platformi omogućilo je bržu, izravniju i transparentniju komunikaciju s biračima.

– Digitalizacija je postala neizostavan alat za informiranje, povezivanje i uključivanje građana u političke procese, osobito u manjinskim zajednicama koje su često teritorijalno raspršene.

Ovakav pristup doprinosi većoj vidljivosti manjinskih tema u javnom prostoru i omogućuje kontinuirani dijalog između izabranih predstavnika i zajednice. Iako pojedinci u tome imaju svoju ulogu, presudna ostaje kolektivna svijest i angažman zajednice, jer bez jedinstva i aktivnog sudjelovanja ne bi bilo ni ovakvih rezultata.

Upravo zato, snaga zajedništva, sudjelovanje u projektima i spremnost na korištenje novih alata komunikacije bitni su elementi daljnjeg jačanja uloge bošnjačke manjine u hrvatskom društvenom i političkom životu.

Hvala svim hrvatskim institucijama

– Želim zahvaliti svim hrvatskim institucijama, Islamskoj zajednici u Republici Hrvatskoj s njenim predsjednikom muftijom akademikom dr. Azizom Hasanovićem na čelu, Berminu Meškić, predsjedniku Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Hrvatskoj – Bošnjaci zajedno, ostalim bošnjačkim zajednicama širom Hrvatske, Zagreb, Pula, Crikvenica, Rijeka, Velika Gorica, Sisak, Split i dr., zavičajnim udrugama bh. građana, akademiku prof. dr. Asimu Kurjaku, prof. dr. Alemki Markotić, prof. dr. Izetu Aganoviću, uspješnom poduzetniku Tomislavu Antunoviću, poduzetnici Snježani Köpruner, Ameli Čengić, Damiru Čauševiću, Janji Kulić, Iliji Buliću, Ivanu Miloloži, Vinku Ćuri, primadoni Sandri Bagarić, Krunoslavu Mariću, Renati Novoselec, ali i mnogim drugim pojedincima iz političkog, kulturnog i poslovnog svijeta s kojima sam u protekle nepune dvije godine bila u kontaktu i ostvarila suradnju.

Isto tako, želim istaknuti dvadesetogodišnju uspješnu suradnju s Nacionalnom zajednicom Bošnjaka Istre, njenim predsjednikom Senadom Pršićem i tajnicom Mirelom Čaušević. Ambasada će i ubuduće biti otvorena za sve bh. građane, za sve njihove prijedloge i inicijative koji doprinose razvoju i unapređenju suradnje na svim poljima između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.