Zapadnu obalu Istre u ponedjeljak navečer pogodilo je izuzetno jako nevrijeme koje je prouzročilo značajnu materijalnu štetu, brojna nasukavanja plovila, ali, nažalost, i brojne ozljede mahom turista u kampovima.

Iako su štete zabilježili i drugi gradovi duž zapadne obale poluotoka, u nevremenu je, po svemu sudeći, najgore prošao Rovinj, gdje je ozlijeđeno sedam osoba.

Ovakvo (ne)vrijeme ni vremešni Rovinjci ne pamte. Olujni vjetar koji je nosio sve pred sobom, ostavljajući devastaciju i nered na ulicama i zelenim površinama, uključujući autokampove i priobalje, pokazao je nezaustavljivu snagu prirode. Na moru, kao odbačene igračke, izvrnute na boku plutale su ili bile nasukane brojne jedrilice.

Što se zapravo u atmosferi dogodilo, upitali smo Petra Radovana iz Istrameta kako bi pojasnio meteorološku pozadinu ovog događaja. Prema njegovim riječima, riječ je bila o svojevrsnoj »savršenoj oluji«, odnosno spoju više atmosferskih čimbenika koji su rezultirali vrlo izraženim, lokalnim nevremenom.

– Nakon dugotrajnog perioda iznadprosječne topline za lipanj, s temperaturama zraka od 3 do 5 stupnjeva iznad prosjeka, u naš dio Sredozemlja stigla je manja količina vlažnog zraka uz stvaranje visinske ciklone koja će u idućim danima putovati prema Siciliji te se ugasiti kod Malte.

Riječ je o svojevrsnoj »savršenoj oluji« – atmosfera je bila već poprilično zagrijana, a topao zrak prima više vlage, što pogoduje snažnim, lokalno izraženim nevremenima.

Tome je pridonijela i iznadprosječno visoka temperatura mora, koja dodatno podržava dugotrajnije olujne sustave, pojasnio je Radovan.

Kako navodi, upravo se zbog tih uvjeta nevrijeme razvilo vrlo brzo, uz pojavu tzv. shelf clouda, poznatog i kao oblak-polica, uz vlastitu cirkulaciju zraka. Posebno pogubnim pokazao se smjer vjetra, koji je puhao sa zapada, što je najgora moguća opcija za zapadnu obalu Istre.

– U Rovinju je zabilježen udar vjetra od 111 km/h na relativno zaštićenoj lokaciji gdje je smještena naša automatska postaja, dok su na otvorenom moru vjerojatno udari dostizali i 150 km/h, što je ekstremno za lipanj, rekao je Radovan.

Na pitanje postoji li mogućnost ponavljanja sličnog obrasca, Petar Radovan iz Istrameta upozorava na potrebu za oprezom, iako trenutačno nema izravnih naznaka za to.

– Trenutačno nema naznaka da bi se slična situacija mogla ponoviti u idućim danima ili tjednima, no ovo ljeto već ima elemente ljeta 2017., koje je bilo ekstremno toplo, ali često prošarano olujnim i brzim frontama. Stoga treba ostati oprezan i pratiti prognoze te naročito aktualne radarske snimke, osobito u danima kada se atmosfera ponovno zagrije, a visinski uvjeti postanu povoljniji za razvoj nevremena, istaknuo je.

Za kraj, naglasio je kako se ovakva silina vjetra smatra vrlo neuobičajenom i ekstremnom.

– Apsolutno. Iako ljetna nevremena i neverini nisu rijetkost u Istri, ovakva silina vjetra, osobito tako rano u sezoni, izlazi iz okvira uobičajenih pojava i može se smatrati ekstremnom epizodom u lokalnom klimatološkom kontekstu, zaključio je Radovan iz Istrameta.

Grisogono: Vrijeme se mijenja na svim skalama

Klimatolog i poznati hrvatski geofizičar, dr. Branko Grisogono, umirovljeni profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu pojasnio je kako, iako nismo navikli na ovakve situacije, one će biti sve češće.

– Ovo možemo povezati i s klimatskim promjenama, ali i s uobičajenom vremenskom varijabilnosti. No činjenica je da se vrijeme mijenja na svim vremenskim i prostornim skalama, upozorava Grisogono i dodaje kako je sve krenulo kao tipičan genovski ciklonalni proces, no izuzetno toplo more dodatno je »potpalilo« razvoj oluje, što je rezultiralo intenzitetom na kakav hrvatska obala, osobito u lipnju, nije navikla.

– More je kod nas toliko toplo da potpomaže jačanje ovakvih pojava. Takve oluje u šestom mjesecu na Jadranu do sada su bile gotovo nezamislive. Ali uz recentne klimatske promjene i rast temperatura, mijenja se ono što smo smatrali normalnim.

Ovakva nevremena postat će nova normalnost, kazao je Grisogono. Ono što dodatno zabrinjava jest nedostatak spremnosti, odnosno, ni klimatolozi još nemaju odgovore na sva pitanja, a nemaju ih niti politika i infrastruktura. Sustavi nisu prilagođeni novim izazovima koje klima donosi.