Nakon što je Lučka uprava završila projekt rekonstrukcije i sanacije obale u luci Rab (Faza III) pod čijom je nadležnošću, a čijom će se realizacijom unaprijediti lučka infrastruktura, potaknuti razvoj pomorskog prometnog sustava otoka te povećati sigurnost gradske luke, krajem 2024. godine tvrtka »Marina projekt 2020« javnosti je predstavila idejno rješenje uređenja gradske rive. Na rješenju su radili arhitekti Zvonimir Bušić, Ivan Kujundžić i Nikola Bašić poznat po projektiranju popularnih Morskih orgulja te Pozdrava suncu u Zadru.

Temeljna misao ovog idejnog rješenja je »vraćanje« Rive građanima, odnosno pješacima. To podrazumijeva razrješavanje konflikta u odnosu Rive i povijesne jezgre koji generiraju postojeći prometni, funkcionalni i sadržajem neprikladni elementi koji, djelujući zajedno degradiraju kulturu i identitet povijesnog grada te njegov prostorni integritet. Međutim, kako će takva odluka temeljito promijeniti dosadašnji način funkcioniranja života na Rivi, tako je bilo potrebno sagledati posljedice takve namjere, odnosno ponuditi organizirani sustav kretanja pješaka i vozila.

Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu 2014. godine izradio je »Prometnu studiju stare gradske jezgre grada Raba« čije su osnovne postavke i danas ostale nepromijenjene, a među ostalim konstatira se izrazito velika opterećenost središta grada osobnim vozilima koja značajno narušava kvalitetu života građana i posjetitelja. Zanimljivo je napomenuti da u anketama provedenim za potrebe studije ogromna većina stanovnika otoka (čak 86,67%) podržava zatvaranje stare jezgre grada Raba za promet motornih vozila tijekom turističke sezone.

Rabska porta

Prometni koncept stoga se može sažeto definirati kao sustav dva terminala i dvije razine prometnih režima na prostoru. Glavni terminal koji bi se nalazio iza postojećeg hotela Imperial sabirao bi sav turistički promet, što znači da svi turisti i posjetitelji povijesne jezgre koji dolaze izvan grada Raba autobusima ili vlastitim automobilima dolaze na ovu lokaciju. Ovim je rješenjem predviđeno da se u obilazak gradske jezgre može ići pješice ili javnim prijevozom, odnosno električnim vozilima. Terminal bi obuhvaćao javnu garažu velikog kapaciteta, stajališta za autobuse i električna vozila te taksi stajalište. Ovaj prometni komercijalno-javni urbani prostor nazvan je Rabska porta te predstavlja suvremeni konceptualni i fizički ulaz u kulturno povijesno urbano središte grada Raba. Duboka hladovina i bujno zelenilo dio su oblikovno-prostornog koncepta s obzirom na to da se Rabska porta, sa svojom »zelenom kupolom«, doživljava kao proširenje okolnih zelenih površina gdje se »oduzeto« zelenilo vraća u još većoj kvaliteti. Vlasnička struktura na lokaciji budućeg glavnog terminala je izrazito heterogena te se kao vlasnički subjekti uz Grad Rab, Hrvatske šume i hotel Imperial pojavljuju i privatne osobe u raznim udjelima, stoga je preduvjet uspješne realizacije predloženog rješenja prvenstveno uspješno usklađenje interesa svih navedenih strana.

Sekundarni terminal predviđen je na početnom dijelu Obale kralja Krešimira (parkiralište Slavija) što je ujedno završna točka prometa za motorna vozila ovlaštenika, odnosno za stanovnike i zaposlenike u gradskoj jezgri te za motocikle, bicikle i električne romobile. Od sekundarnog terminala nadalje prostor Rive je rezerviran za pješake, elektrovozila i vozila sa specijalnim dopuštenjem i vremenskim ograničenjem za pristup Rivi.

Grad Rab, kao uostalom i čitava jadranska obala, ima jako izraženu sezonalnost. Prometni sustav i spomenuti režimi odnose se na visoka opterećenja u turističkoj sezoni i kao takvi mogu funkcionirati tijekom čitave godine, međutim izvan ljetne turističke sezone otvorena je mogućnost ublažavanja ovih režima. To se odnosi na povećanje broja korisnika kojim se daju ovlaštenja za pristup i zadržavanje na prostoru Rive.

Markantunov oblak

Glavni cilj ovog idejnog rješenja je reafirmacija gradske Rive kao glavnog socijalnog prostora grada – urbanog prostora najviše simboličke i identitetske važnosti za grad Rab. Realizacijom Faze III rekonstrukcije luke, završna kota obale značajno je podignuta u odnosu na okolne površine. Trenutačno, visinska razlika u nekim dijelovima ide i do pola metra. To je činjenica koja hitno traži daljnje uređenje kontaktnih površina jer se ne radi samo o vizualnom prekidu i prostornoj dezintegraciji, već i o fizičkoj prepreci koja je potencijalno opasna u korištenju. Isto tako, postojeći drvored palmi i crnike dopunili bi se novim stablima, a moguća je dopuna i drugim mediteranskim vrstama.

Ovaj javno prezentirani idejni projekt uključuje i neke atrakcije specifične za naš grad koje bi mu dale na atraktivnosti i posebnosti te kojima bi istaknuli svoju bogatu povijest. Markantunov oblak jedan je od primjera, a riječ je o strukturi koja je po svojoj funkciji i semantici hibridna. Radi se o pneumatskoj konstrukciji veličine približno 400 m2, podignutoj od zemlje u prosjeku 4,5 metara. Konstrukcija je pod tlakom i »lebdi« iznad zemlje, a njena primarna funkcija je nadstrešnica – ona je zaklon od sunca i kiše, čekalište na terminalu za brodove i sjenica za prolaznike. U posebnim prigodama postaje pozornica za različita događanja – proslave, fešte, koncerte i sl. Pojavnost oblaka bit će u korelaciji s izmjenama plime i oseke i Mjesečevim mijenama. Ta pojavnost mijenjat će se kroz različit intenzitet svjetla ili njegov kolorit (npr. najniža razina mora – modra boja; najniža – crvena). Posredstvom svjetlosne tehnike oblak se također može transformirati u informacijski display.

Upravo se fenomenom plime i oseke bavio jedan od najpoznatijih Rabljana – Markantun de Dominis, zbog čega bi se ova struktura posebno vezala za Rab i dala mu novu identitetsku konotaciju.

Vodena instalacija

Druga prirodna pojava kojom se Markantun de Dominis uspješno bavio je fenomen duge. Zbog toga je u idejnom projektu prikazana vodena površina u kontaktu sa zidinama opremljena mlaznicama. Uključivanjem mlaznica i prskanjem vode u kombinaciji s kontroliranim, usmjerenim bijelim svjetlom proizvest će se efekt duge. Tako i vodena instalacija postaje specifično rapska, a Riva njome dobiva novi značenjski sloj. Još jedna posebnost Raba je njegova Fjera, prvi i najveći srednjovjekovni ljetni festival u Hrvatskoj. Vrhunac trodnevne svečanosti su viteške igre rapskih samostreličara koje se događaju zadnjeg dana na Trgu svetog Kristofora. Ovim se rješenjem predlaže postav podiznih postolja za samostrele na vanjskom rubu Rapske punte. Postolja su upuštena u pod i podižu se prilikom svečanosti te se inscenira napad s mora na grad – s ruba obale samostrelima se gađaju i potapaju brodovi u moru.

Predstavljanjem ovih, međusobno povezanih idejnih projekata nastoji se riješiti kvaliteta prostora gradske rive u Rabu koja je trenutačno jako narušena. Vrijedno je i spomenuti kako je nedavno preminuli Miljenko Domijan, dugogodišnji glavni hrvatski konzervator, rođeni Rabljanin koji je svoj život posvetio obnovi spomenika kulture i koji je Rabljane zadužio svojim neumornim radom na obnovi brojnih rapskih sakralnih objekata, pozdravio ovaj projekt i naglasio važnost rapskih zidina, otvaranja Rive za pješake i njenog podizanja na razinu koju Rab zaslužuje.

Zbog toga je Grad Rab, pod čijom je nadležnosti područje između lučkog područja do gradskih zidina, nužno morao izraditi idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje u cilju objedinjavanja prostora povijesne gradske jezgre s obalom u izdanju i funkciji dostojnoj njegove vrijedne baštine i statusa.