Naime, kako se da iščitati iz samog teksta, zapravo se ništa ne mijenja u samom sustavu koji i danas vrijedi. Ovaj zakon se ne odnosi niti na koju instituciju koja se bavi sigurnosnim pitanjima
Nacrt prijedloga Zakona o sustavu domovinske sigurnosti je stigao na javno savjetovanje, a sam sadržaj teksta je takav da se mora postaviti pitanje i ima li ovakav zakon smisla.
Naime, kako se da iščitati iz samog teksta, zapravo se ništa ne mijenja u samom sustavu koji i danas vrijedi. Ovaj zakon se ne odnosi niti na koju instituciju koja se bavi sigurnosnim pitanjima. Tek će Ured vijeća za nacionalnu sigurnost imati nešto više administrativnog posla.
Ukratko, jedina novina je osnivanje Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti. No, i tu se radi o svojevrsnoj redundaciji, jer ako se izostave predsjednik i premijer države, svi ostali članovi Vijeća za nacionalnu sigurnost, koje je najviše tijelo koje se bavi ovim poslom, ulaze i u sastav Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti. Koja je tek proširena primjerice ministrom branitelja i šefom Operativno-tehničkog centra.
Posao te Koordinacije bi bio uglavnom davati preporuke i prijedloge Vladi, predsjedniku i Vijeću za nacionalnu sigurnost, čiji članovi ionako bi sjedili na Koordinaciji.
Jedino operativno što se mijenja u odnosu na sada je da bi ovo tijelo bilo zaduženo za izradu strategije nacionalne sigurnosti, nešto što do sad ni ministarstva nisu uspijevala pripremiti, a očekuje se da bi ovakvo ad hoc tijelo trebalo.
Iako se sastaju tek jednom mjesečno, prema nacrtu Zakona. Zbog povećanog opsega posla Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, koje bi administrativno podupiralo Koordinaciju, ipak bi nastali dodatni troškovi za državni proračun, odakle će se, kako se navodi u nacrtu, ta sredstva namiriti.
