Sporazum, potpisan u prosincu 2023., prije ponovnog izbora Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a, postajao je sve kontroverzniji kako su zahlađivali odnosi između Washingtona i Kopenhagena.


Napetosti su izbile kada je Trump oživio ideju iz svog prvog mandata o preuzimanju kontrole nad Grenlandom, samoupravnim teritorijem pod Kraljevinom Danskom za koji američki predsjednik smatra da ima stratešku vojnu vrijednost.




Te je ambicije naglasio i američki potpredsjednik JD Vance posjetom američkoj vojnoj bazi u Pituffiku na sjeveru Grenlanda u ožujku, gdje je oštro kritizirao Dansku, saveznicu NATO-a, zbog “nedovoljnog ulaganja” u ljude i sigurnost tog teritorija.


Obrambeni sporazum izazvao je kritike u Danskoj, posebno one ljevičarskih stranaka i organizacija za ljudska prava. Kritičari tvrde da bi sporazum mogao dati američkim snagama pretjeranu autonomiju na danskom tlu i ograničiti nadzor koje imaju danske vlasti.


Premijerka Mette Frederiksen opravdala je sporazum ocijenivši bliže veze s SAD-om ključnima u trenutačnoj geopolitičkoj klimi.


“Problem nije prevelik američki angažman u Europi”, rekla je, prema Ritzauu.


“Upravo suprotno, opasnost je da će SAD povući svoje trupe i zaustaviti podršku Ukrajini.”