“Razina gladi, oskudice i očaja je velika i potvrđuje rizik od gladi u tim područjima”, rekao je novinarima u Ženevi Laurent Bukera, regionalni direktor WFP-a, javljajući se video vezom iz Port Sudana.


UN-ova agencija je, nakon što joj je dopušten pristup Kartumu, objavila da je na sedam lokaliteta uspjela dostaviti dio pomoći za milijun ljudi.




Sukob između sudanske regularne vojske i suparničkih Snaga za brzu podršku (RSF) raselio je milijune ljudi i razdvojio zemlju u suparničke ratne zone. RSF je još uvijek snažno prisutan u zapadnom Sudanu.


Nakon razarajućeg sukoba, vojska je krajem ožujka preuzela kontrolu nad Kartumom od RSF-a koji je blokirao humanitarnu pomoć gradu.


Jedno od područja kojem prijeti glad je Jebel Awlia, a WFP upozorava da je dostava ulja i mahunarki smanjena jer agenciji, nakon što su donatorske zemlje smanjile izdvajanja za tu UN-ovu agenciju, nedostaje 500 milijuna američkih dolara.


“Zbog nedostatka resursa nedostupni su dodaci prehrani za malu djecu, trudnice i rodilje. Bez brze financijske podrške nećemo moći dostaviti pakete s hranom u obimu koji bi zadovoljio potrebe sudanskog naroda”, rekao je Bukera.


U travnju je FWP upozorio da su porcije u područjima kojima prijeti glad smanjene za 70 posto od standardnih porcija od 2100 kalorija dnevno.


Trenutačno ta agencija pruža pomoć za četiri milijuna ljudi diljem Sudana.


U listopadu 2021. godine, vojni udar koji je predvodio general Abdel-Fattah Burhan iz sudanskih oružanih snaga (SAF), uz podršku njegovog zamjenika i šefa paravojnih snaga za brzu podršku (RSF), generala Mohameda Hamdana Dagala, smijenio je prelaznu vladu Sudana koja je imala zadatak formulirati demokratski put zemlje.


Međutim, nakon što Burhan nije uspio stvoriti civilnu vladu u bliskoj suradnji s vojno predvođenim Vrhovnim vijećem na čijem čelu je Dagal, oba generala posvađala su se oko integracije paravojne RSF u SAF sredinom travnja 2023.


“Rat je počeo velikom pat-situacijom u glavnom gradu Sudana Kartumu, gdje su se borbe razvile u urbani rovovski rat koji je potom zahvatio cijelu zemlju”, rekla je Hager Ali, istraživačica njemačkog think tanka GIGA Instituta za globalne i prostorne studije.


Prema Ujedinjenim narodima, zemlja na sjeveroistoku Afrike – bogata zlatom, naftom i plodnim zemljištem – zapala je u jednu od najvećih svjetskih humanitarnih i raseljeničkih kriza. Od 51 milijuna stanovnika, njih 64 posto ovisi o humanitarnoj pomoći, a oko 12 milijuna je raseljeno.


Sudanske žene i djevojčice posebno su pogođene krizom jer one ne samo da čine većinu raseljenih, već i su i žrtve masovnog seksualnog zlostavljanja i grupnih silovanja.


Zbog aktualnih borbi teško je točno procijeniti broj poginulih, ali prema posljednjim podacima međunarodnih humanitarnih organizacija, oni su rapidno porasli s oko 40.000 na 150.000.