Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost planira tijekom trećeg ili četvrtog kvartala ove godine početi sanirati lokacije nezakonito odloženog otpada za što je deset osoba osumnjičeno u akciji Uskok-a, rekao je Hini zamjenik direktora Fonda Mirko Budiša.

Uskok je, naime, 14. veljače temeljem policijske prijave, pokrenuo istragu protiv Josipa i Monike Šincek iz varaždinske tvrtke Tipos Resurs i još osmero osumnjičenika zbog nepropisnog odlaganja desetaka tisuća prostornih metara medicinskog i plastičnog otpada, uvezenog iz Italije i Slovenije te hrvatskih tvrtki, koji su zakopavali na području Varaždina, Gospića i Benkovca.

Pored 10 hrvatskih državljana osumnjičene su i četiri tvrtke za počinjenje kaznenih djela zločinačkog udruženja, teškog kaznenog djela protiv okoliša, krivotvorenja službene ili poslovne isprave, utaje poreza ili carine i pranja novca.

Nakon toga su Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 21. veljače objavili Poziv jedinicama lokalne uprave i samouprave da im do 10. ožujka dostave podatke o lokacijama nepropisno odloženog otpada na svom području, potrebne za sanaciju. Poziv je objavljen u cilju zaštite zdravlja ljudi i okoliša, kao i zaštite javnog interesa, rekla je tada resorna ministrica Marija Vučković.

Gradovi i općine prijavili su 91 lokaciju, od kojih 32 u vlasništvu države, jedinica lokalne (regionalne) samouprave i javnih ustanova, 40 u privatnom vlasništvu, osam u mješovitom vlasništvu, a za 11 lokacija vlasništvo nije utvrđeno.

Prioritet sanacija šest lokacija

Zamjenik direktora Fonda Mirko Budiša kaže da je na listi prioriteta Ministarstva i Fonda sanacija šest lokacija – u Gospiću, Samoboru, Bedekovčini, Lovincu, Pazinu i Benkovcu, za koje je Fond u prvoj fazi osigurao 30 milijuna eura.

“Međutim, prije nego što Fond pristupi njihovoj sanaciji, nadležna državna tijela moraju provesti odgovarajuće istrage. Trenutno se rade istražne radnje na nekima od njih i kada budu završene Fond će pristupiti postupcima javne nabave i sanaciji, a to očekujemo krajem trećeg ili početkom četvrtog kvartala ove godine”, rekao je Budiša Hini na margini 12. međunarodne konferencije o zaštiti okoliša koja je u organizaciji Business media Croatia i časopisa “TehnoEko” održana u Poreču.

Istragama treba utvrditi koje su količine i vrste otpada nepropisno odložene na svakoj od tih šest lokacija, a nakon toga odredit će se način sanacije za svaku od lokacija, koliko će sanacija trajati i koliko će točno koštati. Nakon toga, odredit će se i njihov redoslijed za sanaciju.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije pristupilo je i izmjeni i dopuni Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2023. – 2028.

U Plan će se uvrstiti lokacije onečišćene otpadom koje su u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba, na kojima je poznat onečišćivač i protiv kojeg je pokrenut inspekcijski postupak te je naređeno uklanjanje otpada, ali on nije uklonjen te predstavlja ugrozu za okoliš i zdravlje ljudi.

“Ovo se odnosi upravo na ovih šest lokacija čiju će sanaciju u ime Republike Hrvatske provoditi Fond, a radi osiguranja naplate troškova izvršene sanacije, RH stječe založno pravo nad nekretninom na kojoj je izvršena sanacija do visine troškova sanacije”, pojasnio je Budiša.

Stroži uvjeti izdavanja dozvola

Ministarstvo također radi i na Izmjenama i dopunama Zakona o gospodarenju otpadom, koje su usmjerene na strože uvjete izdavanja dozvola za gospodarenje otpadom i nadzora nad njihovim izdavanjem, odnosno na odredbe koje bi dovele do prevencije nepropisnog odlaganja otpada.

Uz planove vezane za sanaciju ovih šest nelegalnih odlagališta otpada, radi se i na aktivnostima sanacije ostalih “crnih točaka” koje su već u Planu gospodarenja otpadom. Sanira se jama Sovjak u Općini Viškovo, a idući tjedan počinje sanacija Crnog brda kod Biljana Donjih, rekao je Budiša.

Radi se dokumentacija za sanaciju lokacije obalnog dijela Kosice u Solinu te sanaciju odlagališta šljake u Kaštelanskom zaljevu, a poduzimaju se i aktivnosti radi nastavka sanacije bazena crvenog mulja i otpadne lužine u Obrovcu.

Fond je u ovoj godini jedinicama lokalne samouprave i javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim dijelovima prirode osigurao i šest milijuna eura za sufinanciranje sanacije takozvanih “divljih odlagališta”.

Gradovi i općine koji Fondu prijave lokacije za koje su temeljem Zakona o gospodarenju otpadom izdana rješenja komunalnog redara, mogu dobiti do 50 posto opravdanih troškova sanacije, odnosno do maksimalno 200.000 eura po projektu.

Javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjima prirode Fond će sufinancirati do 80 posto troškova, ali također do maksimalnih 200.000 eura za sanaciju pojedine lokacije.

Dodatno uz javni poziv za manja odlagališta, najavljena je i sanacija lokacije bivše vojarne Šepurine, na kojoj se nalaze velike količine građevinskog, glomaznog kao i miješanog komunalnog otpada.

Uz ove aktivnosti, kaže Budiša, Fond sufinancira sanacije službenih odlagališta otpada te je u te projekte do sada uloženo 151 milijun eura, a osigurava i dio sredstva za izgradnju županijskih centara za gospodarenje otpadom.

Piše: Marina Bujan