Srednjoškolci će ove godine, izgleda, ranije na ljetni raspust zahvaljujući školskim sindikatima koji su tijesnom, da ne može tjesnijom većinom, izglasali održavanje štrajka i to na samom kraju školske godine. Osim što će doći do kaosa oko zaključivanja ocjena i održavanja mature, a onda i oko upisa na fakultete, morat će doći i do pomicanja završetka školske godine kad štrajk jednom završi, pa će srednjoškolci po svjedodžbe morati usred ljeta, otprilike kada neki od njih budu polagali prijemne ispite za fakultete. Pitanje je i što će biti s onim učenicima koji moraju na popravne ispite kako bi izbjegli ponavljanje razreda.

Činjenica je da su sindikati nezadovoljni koeficijentima, plaćama i najavom uvođenja modularne nastave i da žele izvršiti pritisak na svog poslodavca, tj. Vladu, ali najava štrajka na samom kraju školske godine, što su klinci doživjeli kao dobru »foru«, je pritisak na cijeli sustav i roditelje učenika kojima najava štrajka baš i nije neka »fora«, jer će od nereda koji će zbog štrajka nastati dobiti glavobolju. Štrajk prosvjetara na kraju školske godine pritisak je i na ionako prenapregnuto tržište rada koje vapi za svakim novim radnikom, a zbog pomicanja završetka nastave mnogi će srednjoškolci iz obrtničkih škola malo kasniti s ulaskom u svijet rada.

Da se i nastavnicima baš ne štrajka u samom finišu nastavne godine, koja je ionako bila obilježena štrajkovima i prosvjedima obrazovnih sindikata, pokazuju rezultati izjašnjavanja prema kojima je jedva nategnuta većina onih koji su za obustavu nastave, tek nešto više od 50 posto. U slučaju lokalnih izbora, primjerice, ako je razlika u glasovima toliko mala između dva kandidata, pristupa se ponovnom prebrojavanju glasova jer se možda potkrala greška u brojenju. Moguće je da se i sindikatima potkrala greška. Za štrajk je bio tek svaki treći nastavnik, a štrajk u osnovnim školama nisu ni pokušali organizirati »zbog niske potpore« u tom dijelu sustava. No, sindikati su ipak svjesni da je organiziranje obustave rada na samom kraju školske godine nepopularan potez koji će učenicima samo produbiti stres, pa su odgovornost zato prebacili na Vladu koja je po njihovom mišljenju sada najveći krivac što će doći do štrajka jer ih je, kažu, ignorirala, dok su oni učinili sve da do njega ne dođe.

Zanimljivo je da neposredan povod još jednom štrajku u prosvjeti nisu plaće, kako bi većina javnosti očekivala, nego uvođenje modularne nastave početkom iduće školske godine u svim strukovnim školama. Najavljena modernizacija nastave strukovnog obrazovanja kroz module već je duže vrijeme crvena krpa sindikatima koji za takvo nešto ne žele ni čuti.

Kažu da je to neozbiljna reforma koju resorno ministarstvo želi uvesti preko noći, no Hrvatska udruga poslodavaca tvrdi da s modularnom nastavom kasnimo i da smo je trebali odavno uvesti, a Vladi i Ministarstvu obrazovanja daje punu podršku u, kako su nedavno naveli, nastavku provedbe nužnih reformi u obrazovanju. Kažu da je zaustavljanje reforme strukovnog obrazovanja »opasno poigravanje sa sudbinama mladih u Hrvatskoj«, koja nam je potrebna kako bi Hrvatska fokus pomaknula s uvoza strane radne snage na bolje i učinkovitije obrazovanje mladih i njihov ostanak u Hrvatskoj.

Poslodavci smatraju da svako pauziranje nastave i prosvjedi koje provode sindikati štete učenicima koji tu nastavu ne mogu nadoknaditi, ali i najboljim nastavnicima koji su na ovaj način tretirani kao i oni manje efikasni. Podsjećaju da su nam nastavni programi stari više od 30 godina te da su na novim kurikulima radile 223 radne skupine s ukupno 2.328 članova iz redova nastavnika, ravnatelja, poslodavaca i sveučilišnih nastavnika. U izradu je bilo uključeno više od 500 poslodavaca, a napravljeno je i 2.525 obrazovnih materijala koji prate nove module u kurikulu.

Posebno upozoravaju da je zbog zastarjelih kurikula lani čak 48,5 posto »strukovnjaka« palo državnu maturu, a modularnom nastavom bi se taj problem, kažu, riješio. Organiziranjem nepotrebnog štrajka na maturi bi ovog puta mogli pasti sindikati.