Uz hranu i energiju, turističke su usluge u Hrvatskoj najveći pokretač rasta inflacije. Unazad pak dvije godine, odnosno dvije sezone, toliko su poskupjele da je domaći turizam počeo gubiti tržišni udio na Mediteranu. Stoga se, unatoč dobrim pokazateljima iz predsezone, ipak ne očekuje da bi ove sezone turizam kod nas više trebao biti značajniji pokretač rasta cijena. Jer, budu li restorani i iznajmljivači opet bitnije dizali cijene, procjena je da će to činiti – na svoju štetu. Osim što povećana turistička potražnja utječe na rast cijena turističke ponude, koja se onda odražava na opću razinu cijena, obično je utjecala i na rast cijena u dućanima. Domaćoj se potražnji, kupcima i potrošačima, u sezoni »priključe« i turisti, koji također kupuju u centrima, marketima i lokalnim dućanima uz more. Trgovci to znaju koristiti, kao i dobavljači, pa u sezoni obično još dodatno dignu cijene. Već se može čuti da s početkom lipnja neki već pripremaju nove cjenike.

Masovni turizam

Cijene dakle i dalje pomalo rastu, ali njihov rast ipak usporava. S obzirom na to da je hrana u maloprodaji u Hrvatskoj već među skupljima u eurozoni, i tu će stranog gosta biti sve teže »dobiti«. Gosti koji si mogu priuštiti luksuz ne kupuju u marketima, a masovni turizam cjenovno je dosegnuo plafon. Problem je i kvaliteta za novac jer su cijene visoke, a kvaliteta ih u ovoj srednjoj kategoriji ne prati uvijek. Skupi smo kako god okreneš što ni stranac više neće plaćati, dok je domaći potrošač rast cijena prisilno kompenzirao – padom standarda. Guverner HNB-a Boris Vujčić je na nedavno održanom skupu Financijsko tržište u Opatiji komentirao i inflatorna kretanja i cijene u turizmu. Kaže da inflacija usporava, a do kraja godine, predviđa se da bi trebala pasti i ispod ciljanih 2 posto. Sukladno tome, očekuje se i daljnji pad kamata. S obzirom na to da je turizam već u bitnome poskupio, ove se godine, potvrdio je guverner, ne očekuje da više može dizati cijene. Ne očekuje se dakle da će ova sezona »pokvariti« procjene oko usporavanja inflacije.

– Ono što smo vidjeli u prošlim godinama bio je snažan rast cijena u turističkom sektoru, smještaju i restoranima. Cijene su kod nas rasle više nego dvostruko nego u konkurentskim zemljama. Ne vidim više prostora za takav rast cijena – osim ako ne želimo dalje gubiti konkurentnost. I već sada gubimo udio na tržištu, točnije, gubimo ga već dvije godine, i već dvije godine imamo pad realne potrošnje turista. To bi tržišno trebalo predstavljati ograničenje za daljnji rast cijena, ako želimo zadržati konkurentnost, zaključuje Vujčić. Pitanje cijena i profitabilnosti turističkog sektora već je lani dakle obilježilo turističku sezonu kada su se, uz ostalo, visoke cijene u Hrvatskoj našle i na meti medijskih natpisa na hrvatskim emitivnim tržištima, prije svega njemačkog. Cijene su rasle na krilima postkovid euforije, ali i inflatornih pritisaka, a lanjska je godina bila i praktički prva prava turistička godina »otrežnjenja« u kojoj se mediteranska konkurencija vratila u svoj svojoj snazi. Hrvatska i ne treba biti poznata kao jeftina destinacija jer to po svemu ne može biti. U odnosu na velike mediteranske konkurente za to nemamo ni resursa. No, čini se da je cjenovno za sada ipak dostigla plafon koji tržište prihvaća.

Profitabilnost kompanija

U turističkom sektoru ukazuju kako se ustvari profitabilnost kompanija smanjuje ili stagnira uslijed rasta troškova, pa su tako u Udruzi poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) analizirali cijene u Hrvatskoj i konkurentskim mediteranskim zemljama. Prema ovoj analizi hotelski segment u Hrvatskoj ne odskače u prosjeku od stranih zemalja, već je sa svojom ponudom u negdje u sredini. Kažu kako su hotelijeri korigirali cijene kako bi pokrili galopirajući rast troškova, no troškovi su u zadnji pet godina rasli 20 posto brže od rasta prihoda, i to jasno rezultira smanjenom profitabilnošću.

Hrvatski hotelijeri su usporedivši domaće cijene s konkurentima prošle godine ustvrdili kako su prosječne cijene u hotelima u Hrvatskoj rasle 1,9 posto, dok su cijene na Mediteranu rasle 4,5 posto. Inače, u turističkom se sektoru već neko vrijeme može čuti kako cijene smještaja nisu glavni problem, već se ukazuje na previsoke cijene u dijelu ugostiteljstva koje su skočile u nebo, ali i na činjenicu da gosti uspoređuju cijene u trgovini u svojim zemljama i Hrvatskoj, i tu su nerijetko zatečeni činjenicom da su iste ili slične namirnice u Hrvatskoj daleko skuplje nego u njihovoj vlastitoj zemlji. Iako ni država ne pridonosi tome da se stisak visokih cijena olabavi, s obzirom na to da se hrvatski turistički sektor nosi s poreznim okvirom koji je nepovoljniji od konkurencije, na što u sektoru često upozoravaju.

Iznajmljivači u strahu

Ovo je i prva godina novog zakonodavnog okvira za iznajmljivače koji čine najveći dio smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj. Drastično povećanje poreznih davanja s kojim se ove godine iznajmljivači suočavaju, očekivano bi se trebalo preliti na krajnjeg kupca povećanjem cijena. Međutim, kako se može čuti od iznajmljivača, cijene nisu znatno povećane, što zbog toga što prostora za njihov rast očito više nema, ali i straha od realizacije u ovoj sezoni ako se cijene budu još dizale.